EK: Četiri zemlje pod migrantskim pritiskom, za Hrvatsku postoji rizik

Četiri južne članice Europske unije nalaze se pod migrantskim pritiskom i imat će pravo na pomoć iz mehanizma solidarnosti kada se počne primjenjivati Pakt o migracijama i azilu sredinom sljedeće godine. Hrvatska je u skupini zemalja za koje postoji rizik povećanog pritiska.

Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner predstavio je u srijedu zastupnicima Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Bruxellesu Godišnje izvješće o migracijama i azilu, provedbenu odluku Komisije kojom se utvrđuje koje su države članice pod migracijskim pritiskom, a koje su u opasnosti od migracijskog pritiska ili se suočavaju sa značajnom migracijskom situacijom na temelju nalaza izvješća.

U izvješću je utvrđeno da su Grčka, Cipar, Španjolska i Italija pod migracijskim pritiskom. Prve dvije zbog nesrazmjerno velikog broja dolazaka tijekom prošle godine, a druge dvije nesrazmjerno velikog broja ljudi koji su spašeni na moru. Stoga će te zemlje imati pravo na pomoć iz mehanizma solidarnosti kada Pakt o migracijama stupi na snagu sredinom sljedeće godine.

Prema Paktu o migracijama, države članice dužne su pomoći onim državama koje su pod migrantskim pritiskom pristankom da prime dio migranata ili da pruže financijsku pomoć od 20 tisuća eura po odbijenom migrantu.

Prema izvješću Komisije, države su podijeljene u tri kategorije: one pod migracijskim pritiskom, one koje su u opasnosti od migracijskog pritiska i one koje su suočene sa značajnom migracijskom situacijom. Hrvatska se nalaze u zadnje dvije kategorije.

Hrvatska u dvije od tri kategorije 'migrantskog pritiska'

U kategoriji zemalja koje su u opasnosti od migracijskog pritiska su Belgija, Bugarska, Njemačka, Estonija, Irska, Francuska, Hrvatska, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska i Finska. One su u toj kategoriji zbog velikog broja dolazaka migranata u prošloj godini, kontinuiranih pritisaka na njihove sustave prihvata ili zbog opasnosti da se protiv njih migranti koriste kao oružje za destabilizaciju. Te zemlje imat će prioritetni pristup alatima EU-a za potporu u upravljanju migracijama.

U trećoj kategoriji su Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Austrija i Poljska. One se suočavaju sa značajnom migracijskom situacijom zbog kumulativnih pritisaka u posljednjih pet godina pa će od Vijeća moći tražiti da im odobri potpuno ili djelomično oslobađanje od obveza da pridonesu mehanizmu solidarnosti.

Komisija je također predložila uspostavu mehanizma solidarnosti i sada je na državama članicama da se dogovore o njegovu obliku i veličini te o tome koliko će svaka država članica pridonositi. Taj je dokument povjerljiv i postat će javan tek kada ga Vijeće usvoji.

Ilegalni ulasci u EU pali 35 %, uspostavljen mehanizam solidarnosti

U izvješću Komisije navodi se da su ilegalni ulasci na teritorij EU-a smanjeni za 35 posto od srpnja prošle do lipnja ove godine.

Europska unija usvojila je u svibnju prošle godine Pakt o migracijama i azilu te je dogovoreno da će se početi provoditi za dvije godine, to jest u lipnju sljedeće godine.

Glavni element Pakta obvezna je solidarnost među članicama ako se jedna ili više njih nađe pod nesrazmjernim migracijskim pritiskom. Tada će ostale članice moći birati između prihvata tražitelja azila iz pogođene države članice i financijskog doprinosa zajedničkom fondu za zbrinjavanje migranata ili pružanja operativne i tehničke podrške.

Neke zemlje već su se izjasnile da ne žele primati migrante i da će zauzvrat davati financijsku pomoć, a, primjerice, Mađarska ne želi ni primati ni snositi financijski teret zbrinjavanja.