Poplave, požari, potresi i ratovi: EK poziva na bolju pripremu za krizne situacije

Veliku pozornost europske javnosti proteklih dana izazivaju nove smjernice Europske komisije koja je građane pozvala na bolju pripremu za izvanredne situacije i katastrofe. Bruxelles je pozvao na pripremu zaliha hrana, vode i osnovnih potrepština, dovoljnih za tri dana, dok ne stigne organizirana pomoć.

Poplave, požari, potresi pa i ratni sukobi izazovi su s kojima se Europa suočava sve češće. Posebno zabrinjava činjenica da Europljani nisu spremni na takve šokove. Zato Europska komisija predlaže mjere pripravnosti.

- Važno je biti spreman, održati se tri dana u slučaju izvanrednog stanja i ove smjernice pomažu ljudima da se pobrinu za sebe u tim presudnim prvim satima dok čekaju pomoć, izjavila je Hadja Lahbib, Europska povjerenica za pripremljenost i upravljanje krizama te jednakost.

Smjernice nisu obvezujuće, Hrvatski crveni križ već godinama aktivno provodi kampanju "Set2Go", koja je usklađena sa smjernicama o 72-satnoj samodostatnosti. 

- Mi sugeriramo praktični set koji se sastoji od nožića, lampe, baterija, radioprijemnika, malog higijenskog seta, malog kompleta prve pomoći, naveo je Ivan Usmiani, voditelj Krizne službe u Hrvatskom Crvenom križu.

U takozvani krizni ruksak mogu se staviti i hrana i lijekovi, ali i važni dokumenti.

- Ne treba stvarati paniku za dva do tri dana, recimo da imamo hrane, vode, higijenskih potrepština. Tri litre vode po osobi, nešto konzervirane hrane, ona ima duži rok trajanja pa je praktičnija za čuvanje, dodao je Usmiani.

U viziji Bruxellesa, otpornost počinje od najranije dobi, zato je i želja djecu učiti od malih nogu kako prepoznati opasnost i reagirati bez panike. Tu će u bližoj budućnosti posla imati vrtići, škole i učitelji.

- Učenje što učiniti kada se oglase sirene, treba biti prirodno poput učenja plivanja. Kroz igru i rutinu možemo naučiti i djecu da budu spremna i da se ne boje, navela je Lahbib.

Do sada su najdalje u tome otišle skandinavske zemlje te Litva, Francuska, Estonija, Luksemburg. U Danskoj su otišli i korak dalje te utvrdili kako sustav ne može biti otporan bez ključnog stupa gospodarstva - privatnih tvrtki pa i njih integriraju u nacionalne planove obrane i opskrbe.

- Pripravnost je došla visoko na dnevni red. U politici i medijima stalno govorimo o krizi i pripremi za krizu pa u tome naravno postoji i oblik brendiranja. Izađete u javnost i kažete da ste tvrtka na koju se može računati ako dođe do krize, rekao je Rasmus Dahlberg, izvanredni profesor na Sveučilištu Roskilde.

Veliki trgovački centri tako u kriznim situacijama postaju važan krizni resurs i pretvaraju se u skloništa za velik broj ljudi koji ondje imaju hranu i smještaj. 

- Uostalom, uvelike su privatne tvrtke te koje upravljaju kritičnom infrastrukturom u Danskoj i zato je važno da se tvrtke uključe kada dođe do krize, istaknula je Charlotte Ployart Wetche, direktorica za obranu i otpornost te članica odbora Danskog programa za kriznu pripravnost poduzeća.

Nove smjernice jasno pokazuju da sigurnost Europe više nije samo posao vojske i policije nego svakog pojedinca, a uvođenjem obveznih stres-testova i Europskog dana pripravnosti ulazimo u novu eru kolektivne otpornosti.