EK: Do kraja 2022. smanjiti ovisnost za 2/3 o ruskom plinu, puna neovisnost do 2030.

08.03.2022.

17:04

Autor: HRT/Hina

Jasna Paro

Jasna Paro

Foto: Dnevnik / HRT

Europska komisija predložila je obrise plana koji bi mogao za dvije trećine smanjiti ovisnost Europske unije o ruskom plinu već do kraja ove godine, a znatno prije kraja ovoga desetljeća učiniti je potpuno neovisnom o ruskim fosilnim gorivima.

Jasna Paro, dopisnica iz Bruxellesa, kazala je za središnji Dnevnik HTV-a da se o potpunoj zabrani uvoza plina i nafte iz Rusije u Bruxellesu još ne razgovara, barem ne otvoreno. 

Znamo da su neke države tome sklonije. One druge koje više ovise o uvozu iz Rusije su zapravo jako zabrinute. Ono što smo danas čuli od Europske komisije je da postoje planovi koji se mogu primijeniti odmah u slučaju izvanredne situacije da Rusija preko noći zatvori dotok plina Europskoj uniji. Iz svega onoga što smo čuli i što nismo čuli moglo bi se zaključiti da će Europska unija i dalje nastaviti uvoziti i kupovati plin i energente iz Rusije, koliko može i dokle god to može, odnosno dok ne ojača energetska otpornost svih država u EU i dok ne bude spremna na smanjenje uvoza ruskih energenata, dodaje. 

- Europska komisija je predložila plan državama članicama kako bi do kraja ove godine mogla za 80% smanjiti uvoz ruskog plina. Taj uvoz nadoknadio bi se povećanjem uvoza ukapnog plina iz SAD-a i Katar. Time bi se zadovoljila trećina, a možda čak i polovica onoga što se uvozi iz Rusije. Idući potez je žurno povećanje broja vjetroelektrana i solarnih elektrana. Time bi se isto moglo smanjiti potrebe za uvozom 20 mlrd. prostornog metra plina, a 10 mlrd. prostornog metra plina uvozila bi se iz Azerbajdžana. 

Kada bi svi građani EU-a u svojim domovima smanjili temperaturu za samo jedan stupanj, to bi značilo čak 10 mlrd. prostornih metara plina. Komisija također predlaže da se zakonski obaveže svaka država članica da do 1. listopada ima barem 90% puna postojeća skladišta plina te niz financijskih mjera kojima bi države mogle utjecati na tržište energenata i zaustaviti divljanje cijena. Ne zna s
e još hoće li te mjere zadovoljiti neke države članice, primjerice Njemačku i Bugarsku da pristanu na to da se i energetski ruski sektor nađe pod sankcijama. To nećemo znati do kraja tjedna i izvanrednog summita u Versaillesu pokraj Pariza, gdje će se između ostalog razgovarati i o ovom energetskom prijedlogu Komisije, izjavila je Paro. 

- Moramo postati neovisni o ruskoj nafti, ugljenu i plinu. Jednostavno se ne možemo oslanjati na dobavljača koji nam izrijekom prijeti, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Europska unija uvozi 90 posto plina koji joj je potreban, od toga iz Rusije oko 45 posto. Rusija je i glavni dobavljač sirove nafte, 27 posto europskog uvoza je iz Rusije, zatim po osam posto iz Norveške, Kazahstana i Sjedinjenih Država.

Europa se već nekoliko mjeseci suočava s velikim rastom cijena energije, najprije zbog povećenja globalne potražnje slijedom gospodarskog oporavka od pandemije COVID-a, a sada je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pogoršala problem i unijela nesigurnost u pogledu mogućeg prekida opskrbe potrebnim energentima.

Sjedinjene Države i dio članica EU-a traže prekid uvoza energenata iz Rusije kako bi je se i na taj način prisililo da prekine rat koji vodi protiv Ukrajine, međutim dio članica EU-a kaže da ne mogu u tako kratkom roku zamijeniti ruski plin.

Neposredno prije invazije na Ukrajinu veleprodajne cijene plina bile su oko 200 posto veće nego prije godinu dana, a slično je bilo i s cijenama električne energije.

Trenutačno su spremišta plina u EU-u popunjena oko 29 posto, što je dovoljno do kraja ove sezone grijanja. No dulji poremećaj u dotoku ruskog plina mogao bi pogoditi gospodarstvo i dovesti do zatvaranja tvornica.

- Moramo djelovati sada kako bismo ublažili učinak rasta cijena, diversificirali dobavu plina za sljedeću zimu i ubrzali prelazak na čistu energiju. Što prije prijeđemo na obnovljive izvore i vodik, u kombinaciji s energetskom efikasnošću, prije ćemo zaista postati neovisni i ovladati našim energetskim sustavom, kaže Von der Leyen.

S ciljem postupnog smanjivanja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, Komisija predlaže plan pod nazivom REPowerEU, koji treba pojačati otpornost energetskog sustava, diversificirati opskrbu plinom većim uvozom ukapljenog plina od drugih dobavljača te pojačati uporabu biometana i obnovljivog vodika.

Već do kraja ove godine REPowerEu mogao bi smanjiti potražnju EU-a za iznos jednak dvjema trećinama ruskog plina uvezenog prošle godine, navodi Komisija.

Komisija je najavila da će do kraja ovoga mjeseca predstaviti zakonodavni prijedlog kojim će se propisati da kapaciteti skladišta plina u EU-u budu popunjeni najmanje 90 posto do 1. listopada svake godine, kako bi se smanjila neizvjesnost oko opskrbe prije sezone grijanja. Prema procjenama Komisije, puna provedba prijedloga u okviru paketa Spremni za 55 posto smanjila bi godišnju potrošnju plina za 30 posto, što je oko 100 milijardi prostornih metara plina do 2030. godine.

Uvozom plina od drugih dobavljača i ukapljenog plina iz zemalja poput Sjedinjenih Država i Katara ove bi se godine moglo zamijeniti oko 60 milijardi prostornih metara plina, što je više od trećine godišnjeg uvoza iz Rusije (155 milijardi prostornih metara).

Novi projekti vjetroelektrana i sunčanih elektrana mogli bi ove godine zamijeniti 20 milijardi prostornih metara ruskog plina, navodi Komisija.

Jedna od preporuka zemljama članicama jest da oporezuju ekstra dobit energetskih tvrtki i dio tako prikupljenih sredstava usmjere za zaštitu potrošača i industrije od visokih cijena električne energije. 

Cijena električne energije u EU-u određuje se prema cijenama najskupljeg energenta, plina, iako se plin u manjoj mjeri upotrebljava za proizvodnju električne energije, zbog čega su proizvođači struje ostvarivali nevjerojatno velike profite. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi se takvim porezom moglo prikupiti oko 200 milijardi eura ove godine.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!