EK poziva države članice na razboritu fiskalnu politiku zbog rastućih deficita

17.11.2026.

13:49

Autor: V.G./HRT/Hina

EK poziva države članice na razboritu fiskalnu politiku
EK poziva države članice na razboritu fiskalnu politiku
Foto: Ilustracija / Shutterstock

Europska komisija je u utorak pozvala države članice na razboritu fiskalnu politiku jer je stanje javnih financija u većini država dosegnulo kritičnu točku; u 16 država članica deficit će biti veći od tri posto do 2028. godine.

Države članice moraju reagirati proračunima koji provode razborite fiskalne politike, u skladu s našim fiskalnim okvirom, izjavio je povjerenik za ekonomiju Valdis Dombrovskis predstavljajući jesenske ekonomske prognoze Europske komisije.

Dombrovskis je rekao da će proračunski manjak u državama članica ove godine znatno porasti zbog povećanja izdataka za obranu, rasta troškova kamata te novih mjera kojima se kućanstva i poduzeća štite od visokih cijena energije.

Dvanaest država članica zabilježilo je ove godine deficite veće od 3 posto BDP-a, a očekuje se da će do 2028. taj broj porasti na 16. Najveći deficiti u 2027. godini očekuju se u Poljskoj (-7,1 posto), Rumunjskoj (-5,8 posto), Belgiji (-5,5), Francuskoj (-5,4), Mađarskoj (-5,2) i Slovačkoj (-5 posto). Predviđa se da će prosječni deficit u EU-u porasti s 3,1 posto BDP-a u 2025. na 3,6 posto ove godine, zatim na 3,7 posto u 2027. i 3,8 posto u 2028. godini, rekao je Dombrovskis.

Također se očekuje i postupni rast udjela duga u BDP-u s 82,6 posto BDP-a u 2025. na 85,6 posto BDP-a u 2028. godini. U europodručju se predviđa porast s 88,6 posto BDP-a u 2025. na 91,3 posto BDP-a u 2028. godini

U Hrvatskoj deficit opće države tijekom promatranog razdoblja trebao bi ostati u dopuštenim granicama ispod tri posto BDP-a 2,8 posto ove i sljedeće godine, a 2028. 2,9 posto. Javni dug u Hrvatskoj trebao bi ove godine ostati na prošlogodišnjoj razini, na 55,7 posto BDP-a, a 2027. i 2028. blago pasti na 55,5 posto.

Očekuje se da će izdaci za kamate u Europskoj uniji postupno rasti, s 1,9 posto BDP-a u 2025. na 2,4 posto BDP-a u 2028. godini što je najviša razina u više od desetljeća.

Rast inflacije


Cijene nafte i plina porasle su iznad razine na kojoj su bile prije rata u Iranu, što je dovelo do porasta inflacije u EU na 4,0 posto u listopadu. Očekuje se da će inflacija energenata ublažiti se 2027., ali će ostati visoka, s inflacijom koja će dosegnuti vrhunac iznad 4 posto prije kraja 2026.

Države srednje i istočne Europe suočavaju se s višom inflacijom zbog većeg udjela potrošnje energije i snažnijeg rasta plaća.

Gospodarski rast bolji od očekivanog


Što se tiče gospodarskog rasta, Komisija predviđa da će gospodarstvo Europske unije 2026. godine rasti brže nego što je prethodno predviđeno. Komisija sada očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) u EU-u ove godine porasti za 1,4 posto dok je u proljetnim ekonomskim prognozama u svibnju predviđala rast od 1,1 posto.

Posebno se ističe rast njemačkog BDP-a, najvećeg europskog gospodarstva. Ove godine očekuje se da će njemački BDP rasti 1,3 posto nakon nekoliko godina stagnacije, što je više nego dvostruko više od prethodne procjene.

S druge strane, u Francuskoj, drugom po veličini europskom gospodarstvu u kojoj raste politička nesigurnost uoči predstojećih predsjedničkih izbora u proljeće sljedeće godine, očekuje se pogoršanje.

Komisija predviđa da će francuski gospodarski rast ove godine biti samo 0,4 posto i 0,6 posto u 2027., dok je u proljeće još uvijek predviđala rast od 0,8 posto i 1,1 posto.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!