Ilustracija
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo porasti za 2,1 %, a iduće za 2,4 %, pokazuje jesenska prognoza Europske komisije. Nakon rasta od 3,5 % u 2025., očekuje se osjetno usporavanje gospodarske aktivnosti. Inflacija bi se trebala postupno smanjivati, ali će i dalje ostati iznad prosjeka EU-a.
Rast hrvatskog BDP-a iznad prosjeka Unije
Prema jesenskoj prognozi Europske komisije, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) trebao bi ove godine porasti za 2,1 posto, nakon rasta od 3,5 posto u 2025. godini. Za 2027. Komisija predviđa ubrzanje rasta na 2,4 posto, a za 2028. blago usporavanje na 2,3 posto.
Unatoč usporavanju, hrvatsko gospodarstvo trebalo bi nastaviti rasti brže od prosjeka Europske unije. Komisija za EU predviđa rast od 1,4 posto u 2026. i 2027. te 1,5 posto u 2028. godini.
Među državama članicama u 2026. snažniji rast očekuje se, među ostalima, u Danskoj i Sloveniji, po 4,5 odnosno 3,9 posto, te na Malti, gdje bi gospodarstvo trebalo porasti za 3,9 posto.
Inflacija u Hrvatskoj 4,2 posto, iduće godine trebala bi usporiti
Europska komisija predviđa da će inflacija potrošačkih cijena u Hrvatskoj ove godine iznositi 4,2 posto, nakon 4,4 posto u 2025. U 2027. trebala bi se smanjiti na tri posto, a u 2028. na 2,6 posto.
Hrvatska bi tako tijekom cijelog prognoziranog razdoblja trebala bilježiti inflaciju višu od prosjeka EU-a, koji za ovu godinu iznosi 3,3 posto, za iduću 3,2 posto, a za 2028. godinu 2,3 posto.
Nezaposlenost se smanjuje, rast zaposlenosti usporava
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj trebala bi se smanjiti s 4,9 posto u 2025. na 4,7 posto u 2026., a zatim na 4,6 posto u 2027. i 2028. godini. Time bi Hrvatska zadržala stopu nezaposlenosti nižu od prosjeka Europske unije, za koju se predviđa da će ove godine iznositi 6,1 posto.
Istodobno, rast zaposlenosti u Hrvatskoj trebao bi iznositi 0,9 posto ove godine te po 0,6 posto u iduće dvije godine.
Proračunski manjak ispod tri posto, javni dug stabilan
Prema prognozi Komisije, hrvatski proračunski manjak trebao bi se smanjiti s tri posto BDP-a u 2025. na 2,8 posto u 2026. i 2027., dok bi u 2028. mogao blago porasti na 2,9 posto.
Udio javnog duga u BDP-u trebao bi ostati gotovo nepromijenjen. Komisija za ovu godinu predviđa 55,7 posto BDP-a, a za 2027. i 2028. po 55,5 posto.
Hrvatski javni dug tako bi ostao znatno ispod prosjeka EU-a, za koji Komisija predviđa rast s 83,9 posto BDP-a ove godine na 85,6 posto u 2028.
Ulaganja ponovno ubrzavaju, deficit tekućeg računa raste
Nakon snažnog povećanja ukupnih ulaganja od 10,1 posto u 2025., njihov bi rast u Hrvatskoj ove godine trebao usporiti na 1,8 posto. Za 2027. predviđa se rast od 3,1 posto, a za 2028. od 2,8 posto.
Istodobno, manjak na tekućem računu platne bilance trebao bi iznositi 4,6 posto BDP-a ove godine, nakon 4,7 posto u 2025. Za iduće dvije godine Komisija predviđa njegovo povećanje na 5,2 posto BDP-a.
Osobna potrošnja ostaje glavni pokretač gospodarstva
U odnosu na proljetne gospodarske prognoze Europska komisija znatno je smanjila očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva. U proljeće je predviđala rast BDP-a od 2,7 posto u 2026. i 2,5 posto u 2027. godini, dok sada očekuje rast od 2,1 odnosno 2,4 posto.
Prognoze Komisije razlikuju se i od očekivanja hrvatske Vlade, koja u prijedlogu proračuna za 2027. predviđa gospodarski rast od 2,3 posto ove i 2,1 posto sljedeće godine.
Glavni pokretač hrvatskoga gospodarstva u sljedeće dvije godine trebala bi ostati domaća potražnja, ponajprije osobna potrošnja. Komisija očekuje da će njezin rast ove godine usporiti, unatoč povećanju realnih plaća i zaposlenosti, jer su kućanstva zbog trajnih cjenovnih pritisaka opreznija pri trošenju.
U 2027. i 2028. osobna potrošnja trebala bi rasti po stopi višoj od dva posto, u skladu s povećanjem realnog raspoloživog dohotka.
Turizam pod pritiskom cijena, ulaganja ovise i o europskim fondovima
Komisija očekuje da će povoljnija vanjska potražnja potaknuti izvoz hrvatskih roba i usluga. Izvoz roba trebao bi nastaviti rasti, iako sporije nego prošle godine, zahvaljujući potražnji glavnih trgovinskih partnera.
Nakon dvogodišnjeg pada predviđa se i umjeren oporavak izvoza usluga. Međutim, trajni pritisci na cjenovnu i troškovnu konkurentnost, osobito u turizmu, i dalje ograničavaju rast. Turistička aktivnost u 2026. ostala je na razini prošle godine, ali bez zamaha kakav je obilježio oporavak nakon pandemije.
Na investicijske odluke poduzeća negativno utječu rast troškova, stroži uvjeti financiranja i povećana neizvjesnost. Određenu potporu ulaganjima trebala bi pružiti sredstva Europske unije, posebno u završnoj fazi provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).
Postupno smanjivanje sredstava iz tog mehanizma trebalo bi biti djelomično nadoknađeno intenzivnijim korištenjem drugih europskih fondova.
Energetske potpore i ETS2 utjecat će na inflaciju
Iako se očekuje postupno usporavanje ukupne inflacije, cijene energenata ostat će važan izvor inflacijskih pritisaka.
Prema Komisiji, rast cijena energenata ove bi godine trebao poništiti učinke usporavanja inflacije hrane, neenergetskih industrijskih proizvoda i usluga. Od 2027. očekuje se popuštanje energetskih i uslužnih inflacijskih pritisaka, uz niže cijene energenata i sporiji rast plaća.
Ipak, inflacija cijena energenata trebala bi ostati viša od ukupne inflacije jer u travnju 2027. istječu vladine mjere energetske potpore, a 2028. predviđeno je uvođenje sustava ETS2, koji obuhvaća emisije povezane s cestovnim prometom, grijanjem zgrada i malom industrijom.
Temeljna inflacija, koja isključuje energente i hranu, trebala bi se smanjiti s 3,5 posto u 2026. na 2,5 posto do kraja prognoziranog razdoblja.
Nedostatak radnika mogao bi se ublažiti, rashodi ostaju visoki
Komisija očekuje postupno ublažavanje nedostatka radne snage, koji je posljednjih godina bio izražen. Tome bi trebali pridonijeti smanjenje potražnje za radnicima i nastavak priljeva zaposlenika iz zemalja izvan Europske unije.
Istodobno bi trebali slabjeti pritisci na rast plaća, u skladu s postupnim smirivanjem napetosti na tržištu rada.
Unatoč očekivanoj stabilizaciji javnog duga, državni rashodi ostat će visoki. Komisija pritom ističe povećane izdatke za socijalna davanja nakon mirovinskih reformi usmjerenih na poboljšanje primjerenosti mirovina, kao i rashode za obranu i energetske mjere.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!