EK predstavila niz mjera za suočavanje s energetskom krizom

Europska komisija u srijedu je predložila niz mjera za suočavanje s energetskom krizom koju je izazvao američko-izraelski rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta za opskrbu fosilnim gorivima.

Uoči početka turističke sezone njemački avioprijevoznik Lufthansa Group priopćio da će do listopada ukinuti 20.000 letova na kraćim destinacijama kako bi uštedjeli zalihe kerozina, mlaznog goriva čije su se cijene od početka sukoba u Iranu gotovo udvostručile.

- Radimo na osiguravanju alternativne opskrbe mlaznim gorivom za Europu, poput mlaznog goriva tipa A proizvedenog u Sjedinjenim Državama. A ako se pojave stvarni problemi s opskrbom, naše zalihe za hitne slučajeve moraju se iskoristiti na najbolji mogući način, rekao je Apostolos Tzitzikostas, povjerenik Europske komisije za održivi promet i turizam.

Aktualni sukob na Bliskom istoku snažno utječe na globalna energetska tržišta, a posljedice se prelijevaju na gospodarstvo, industriju i kućanstva. Od početka sukoba na Bliskom istoku, Europska unija potrošila je dodatne 24 milijarde eura na uvoz energije, uglavnom fosilnih goriva. 

- Ovo nije kratkoročno, malo povećanje cijena. Ovo je kriza koja je vjerojatno jednako ozbiljna kao krize iz 1973. i 2022. zajedno. A to znači da nas očekuju vrlo teški mjeseci ili možda čak i godine, ovisno, naravno, o događajima na Bliskom istoku. Ali čak i u najboljem slučaju, situacija je i dalje loša. Primjerice, da već sutra zavlada mir, Kataru će i dalje trebati najmanje dvije godine da obnovi infrastrukturu za proizvodnju i transport plina, rekao je povjerenik za energetiku Dan Jørgensen.

Unatoč tomu, kaže, nema povratka na uvoz plina iz Rusije. Europska komisija, umjesto toga, paketom mjera AccelerateEU nastoji ubrzati prelazak na lokalnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali i pomoći europskom gospodarstvu i stanovnicima Unije pogođenima energetskom krizom. 

Paket mjera pod nazivom AccelerateEU predviđa prijedlog poreznih promjena kako bi se osiguralo da porezi na električnu energiju budu manji od poreza na fosilna goriva, kao i mjere za optimizaciju raspodjele mlaznog goriva između država članica kako bi se izbjegle nestašice.

Komisija ističe da je koordinacija između zemalja članica ključna, u prvom redu koordinirano punjenje skladišta plina kako bi se izbjeglo da sve članice istodobno kupuju plin na tržištu i tako mu podižu cijenu.

Predviđa se uspostava opservatorija za goriva koji će pratiti proizvodnju, uvoz, izvoz i razine zaliha goriva za prometni sektor u EU-u.

Opservatorij bi trebao omogućiti brzo prepoznavanje potencijalnih nestašica i, u slučaju hitnog otpuštanja zaliha, formiranje ciljanih mjere za održavanje uravnotežene distribucije goriva. Opservatorij će posebno pratiti stanje na tržištu mlaznih goriva.

U EU-u je sve veća zabrinutost zbog mogućih nestašica kerozina jer 20 posto europskih potreba za mlaznim gorivom prolazi kroz Hormuški tjesnac.

- Kriza s opskrbom mlaznim gorivima mogla bi doći vrlo brzo, zbog čega bi cijene zrakoplovnih karata mogle rasti i što bi moglo dovesti do otkazivanja letova, kaže povjerenik za energetiku Dan Jørgensen.

Komisija stoga poziva države članice da povećaju proizvodnju kerozina u europskim rafinerijama.

U pogledu mlaznih goriva, Komisija najavljuje da će objasniti postojeću fleksibilnost zakona koji se odnose na zrakoplovni sektor.

Za zaštitu potrošača i industrije od visokih cijena energije, predviđa se mogućnost da države članice daju potpore dohotku kućanstvima, energetske vaučere i snize trošarine na električnu energiju za ranjiva kućanstva.

Komisija najavljuje da će donijeti i Privremeni okvir državnih potpora koji će nacionalnim vladama pružiti dodatnu fleksibilnost, uključujući hitne mjere za podršku najizloženijim gospodarskim sektorima.

Jedna od mjera je ubrzavanje prelaska na čistu energiju proizvedenu u EU-u, koja će zamijeniti naftu i plin. Komisija najavljuje da će do ljeta predstaviti akcijski plan za elektrifikaciju koji će uključivati mjere za uklanjanje prepreka elektrifikaciji industrijskog, prometnog i građevinskog sektora.

Za elektrifikaciju je potrebna adekvatna prijenosna mreža koja bi mogla brzo prihvatiti proizvodnju iz vjetroelektrana i hidroelektrana.

Komisija najavljuje da će predstaviti zakonodavni prijedlog o mrežnim naknadama i oporezivanju, osiguravajući, među ostalim, da se električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva.

Komisija navodi da je potrebno pojačati investicije u energetsku tranziciju pri čemu države članice mogu iskoristiti dio sredstava iz fonda za oporavak od pandemije i kohezijska sredstva.

Komisija procjenjuje da su potrebne investicije u energetsku tranziciju u visini od 660 milijardi godišnje do 2030. godine. To neće biti moguće osigurati javnim sredstvima, stoga će trebati mobilizirati privatni kapital.

Povjerenik za energiju Jørgensen prilično je pesimističan u pogledu energetske situacije u sljedećih nekoliko mjeseci.

Istaknuo je da će čak i u najboljem slučaju situacija na energetskom tržištu biti prilično loša. Dodao je da u sljedećih nekoliko godina ne očekuje stabilizaciju tržišta ukapljenog plina.

- Unatoč tomu nećemo mijenjati naš plan o odustajanju od ruskog plina i bila bi velika pogreška da ponovno počnemo uvoziti plin iz Rusije, rekao je Jørgensen.

Predviđa se mogućnost da države članice daju potpore kućanstvima, poput energetskih vaučera i nižih trošarina na električnu energiju.

- Naravno da sve vlade, a i koordinirana horizontalna aktivnost na europskoj razini treba ići za tim da rast cijena energenata ima čim manji efekt na inflatorne pritiske. To je cijeli smisao, a najjednostavnije je manje trošiti. Vidjet ćemo što je komplementarno za nacionalnu razinu, ali mi smo već odreagirali, naš je paket usvojen - 450 milijuna eura vrijedan, deseti paket mjera, sve skupa 9 milijardi eura pomoći, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Paket pomoći svojim stanovnicima vrijedan 500 milijuna eura najavila je i Grčka.

- Nacionalno gospodarstvo drži se bolje nego što se očekivalo. Ali rast cijena namirnica, goriva, troškova brige za djecu i starije i dalje je prisutan diljem Europe, pa tako i u našoj zemlji. Najavljujem, stoga, paket mjera pomoći namijenjenih za sve građane, rekao je Kyriakos Mitsotakis, grčki premijer.