Plenković o ruskim uvjetima: Ukrajini demilitarizacija neprihvatljiva

U službeni posjet Hrvatskoj stigao je premijer Estonije Kristen Michal. Jutros se sastao s premijerom Andrejom Plenkovićem, a u nastavku dana sastao se i s predsjednikom Republike i Hrvatskog sabora.

Premijer Andrej Plenković svečano je, uz najviše vojne počasti, dočekao kolegu Kristena Michala pred Banskim dvorima. Riječ je o uzvratnom posjetu nakon što je hrvatski premijer u siječnju 2023. posjetio Estoniju dok je na čelu bila aktualna šefica europske diplomacije Kaja Kallas, rekao je u javljanju za podnevni Dnevnik novinar HRT-a Gordan Žvanović.

Naglasak je, kako je istaknuo, "bio na jačanju bilateralnih odnosa i suradnje među obrambenim tvrtkama dviju zemalja".

- Dvojica premijera osvrnula su se i na povećanje izdvajanja za obranu te su dala snažnu podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. Situacija na Baltiku bila je nezaobilazna tema, kao i budućnost Unije, daljnje proširenje i novi financijski okvir, kazao je.

Slijedi, dodao je, "sastanak gospodarstvenika u NSB-u te sastanci s predsjednikom Milanovićem i Jandrokovićem.

Plenković o izjavi Lavrova: Demilitarizacija neprihvatljiva Ukrajincima

Demilitarizacija je Ukrajincima neprihvatljiva, poručio je hrvatski premijer, nakon što je ruski ministar vanjskih poslova ranije u utorak kazao da je ona jedan od ruskih uvjeta za mirovni sporazum u Ukrajini.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je ranije u utorak izjavio da demilitarizacija i 'denacifikacija' Ukrajine kao i povlačenje tužbi te ukidanje sankcija protiv Rusije i vraćanje zamrznute imovine moraju biti dio mirovnog sporazuma, prenijele su novinske agencije.

- To drugim riječima znači potpuna kapitulacija i servirana na pladnju prilika za neku buduću agresiju, kazao je Plenković na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s estonskim premijerom.

- Ne vidim uopće realnu mogućnost da se ideja o demilitariziranoj Ukrajini (ostvari). Pogotovo nakon toliko ulaganja u obranu i ogromne vojne pomoći koju je Ukrajina dobila u protekle tri godine, dodao je.

Što se tiče neutralnosti, premijer je kazao da se to vjerojatno odnosi na ukrajinske planove da se pridruži NATO-u, no to nije "u ovom trenutku bilo niti realno niti predviđeno".

- Međutim, svaka država... ako ima te ambicije, ona je ta koja takav zahtjev postavlja i odlučuje. NATO i Ukrajina danas imaju vrlo strukturiran dijalog, ali zasad, kao što je bilo vidljivo na samitu u Haagu, takav scenarij nije realan".

Plenković je dodao da su svi napori koji mogu pridonijeti miru dobrodošli, ali da konačan rezultat mora biti mir, koji neće uključivati "priznavanje nezakonite agresije, okupacije, anektiranja teritorija" i njegovo uključivanje u ustavnopravni poredak Rusije.

Estonski premijer kazao je kako se slaže s Plenkovićem da je Ukrajini potreban pravedan mir.

- Ukrajina je pristala na prekid vatre i spremni su na mirovne pregovore ... Rat bi odmah stao kada bi ruske snage prestale s ubijanjem i to je vrlo jednostavan odgovor. Ne trebaju vam uvjeti za to, ustvrdio je.

Dodao je da je za Europu, za NATO i Estoniju važno pružiti podršku Ukrajini "koliko god je dugo potrebno i sa svime što imamo na raspolaganju".

- Što se tiče različitih uvjeta, ... NATO će odlučiti tko će biti njegovi članovi, a ne Rusija. Mi s Rusijom ne razgovaramo o NATO-u, poručio je.

Kvalitetni odnosi

Plenković je odnose Hrvatske i Estonije opisao kao kvalitetne te dodao da vanjskopolitička stajališta dviju zemalja "itekako konvergiraju i da smo osobito kada je riječ o velikim sigurnosnim temama praktički uvijek zauzimali slične pozicije".

Kazao je da su lajtmotiv njihova sastanka bile nove obveze NATO-a kada je riječ o izdvajanju za obranu, za što je kazao da obje zemlje podržavaju kao i proširenje Europske unije.

Estonski premijer je naglasio da će njegova zemlja "voditi primjerom izdvajanjem 5,4 posto BDP-a za obranu sljedeće godine".

- To je značajno opterećenje, ali bitno kako bi se odgovorilo na prijetnju Rusije Europi. Ako na vrijeme ne odgovorimo, Rusija će nastaviti testirati naše kapacitete, poručio je.

Plenković je najavio i poslovni forum između Hrvatske i Estonije u području obrambenog sektora nakon tiskovne konferencije.

- Michal je sa sobom doveo desetak važnih estonskih kompanija u domeni obrane ... To je šansa i za partnerstva između naših poduzeća, kazao je Plenković.

Michal je rekao da Estonija itekako vidi prilike za širenje suradnje te da se također potrebno usredotočiti na "industrijsku bazu", pri čemu je kazao da EU ima ključnu ulogu te pozvao na fleksibilna pravila kada je riječ o financiranju obrambene industrije.

- Rekao bih da vanjskopolitička stajališta između Hrvatske i Estonije itekako konvergiraju i da smo osobito kada je riječ o velikim sigurnosno političkim temama uvijek zauzimali slične pozicije. Zemlje smo koje su ušle u Europsku uniju, Estonija 2004. a Hrvatska 2013. i zasigurno možemo reći da smo i jedni i drugi iskoristili činjenicu i na taj način omogućili kvalitetniji i brži razvoj našem gospodarstvu, rekao je Plenković.

- Estonija je ponosna na svoje odlične odnose s Hrvatskom, naša suradnja je jaka, ne samo u okviru EU i NATO-a, nego i na bilateralnoj razini. I zbog toga sam ja ovdje tu zajedno s poslovnim izaslanstvom kako bi ojačali gospodarsku suradnju između naše dvije države i produbili odnose između naših naroda, kazao je Michal.