EK predstavio plan za jačanje obrambenih sposobnosti EU-a do 2030.

Europska komisija u četvrtak je predložila sveobuhvatan plan za jačanje obrambenih sposobnosti EU-a s ciljem ostvarenja pune obrambene spremnosti do 2030. godine.

Jedan od planova odnosi se na uspostavu sustava zaštite od dronova na razini cijele Europske unije koji bi bio operativan do kraja 2027., rekla je visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Danas predlažemo nov sustav zaštite od dronova koji bi bio u potpunosti operativan do kraja 2027., rekla je Kallas na konferenciji za novinare na kojoj je predstavila plan za obrambenu spremnost.

Istaknula je da bi sustav zaštitio sve države članice EU od dronova, jer su sve izložene takvim rizicima.

Dokument pod nazivom Očuvanje mira - Plan za obrambenu spremnost 2030. zajednički su pripremili Komisija i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, koja ima dvojaku ulogu jer je istodobno potpredsjednica Komisije i predsjeda Vijećem za vanjske poslove.

Nedavne prijetnje pokazale su da je Europa u opasnosti. Moramo zaštititi svakog građanina i svaki kvadratni centimetar našeg teritorija, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Obrambeni plan uključuje četiri ključna projekta: Europsku inicijativu za obranu od dronova; Nadzor istočnog krila, Europski zračni štit i Obrambeni svemirski štit. 

Plan za obrambenu sposobnost uključuje ciljeve i ključne etape za smanjenje razlika u vojnim sposobnostima i ubrzanje obrambenih ulaganja u državama članicama.

Postizanje pune obrambene spremnosti znači da bi zemlje članice trebale imati sposobnost odvraćanja i obrane na kopnu, moru, u zraku i svemiru.

Komisija predlaže državama članicama da se udruže u tzv. koalicije sposobnosti u devet ključnih područja poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, vojne mobilnosti, proizvodnje streljiva, dronova i sustava za borbu protiv dronova.

Predlažemo da države članice rade zajedno u koalicijama tamo gdje ne mogu djelovati samostalno jer nitko nije dovoljno velik, rekla je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Hrvatska, Nizozemska i Latvija u koaliciji dronova

Hrvatska zajedno s Nizozemskom i Latvijom želi biti vodeća nacija u proizvodnji dronova i sustava za borbu protiv dronova i te tri zemlje već održavaju sastanke na tehničkoj razini.

Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans rekao je jučer u NATO-u da njegova zemlja zajedno s Latvijom i Hrvatskom preuzima vodstvo u razvoju sposobnosti proizvodnje dronova i sustava protiv dronova.

Cilj obrambenog plana između ostaloga je uspostava pojednostavljenog i integriranog europskog tržišta obrambene opreme, što je ključan element za povećanje proizvodnje, postizanje ekonomije razmjera i poticanje inovacija.

Do 2030. godine cilj je uspostaviti istinsko tržište na razini cijelog EU-a s usklađenim pravilima koje će omogućiti industriji da isporuči potrebnu opremu dovoljno brzo i u potrebnim količinama.

Obrana je postala jedan od glavnih prioriteta Europske unije nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu i nakon inzistiranja Sjedinjenih Drava da Europa preuzme odgovornost za vlastitu obranu.

Tijekom sljedećih nekoliko godina moramo znatno pojačati europske obrambene sposobnosti. Rusija danas nema kapacitet za napad na EU, ali bi se mogla pripremiti u godinama koje dolaze. Opasnost neće nestati čak ni ako rat u Ukrajini završi, izjavila je Kallas.

U Komisiji ističu da je u prvoj polovici ove godine definirano u Bijeloj knjizi koji su prioriteti i kako ih financirati, a da se današnji plan odnosi na to kako provesti prioritete i isporučiti rezultate.

Iako Moskva negira da šalje svoje dronove u zemlje Europske unije, na sigurnosnoj konferenciji u Londonu poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski pokazao je oboreni ruski dron Shahed i ustvrdio da Rusija može napasti bilo koji dio kontinenta.

- Još ne znamo jesu li dronovi iznad Kopenhagena bili ruski, ali mogli su biti. Moramo biti spremni na mogućnost ruskog napada duboko u Europi, rekao je.

U Berlinu je njemački kancelar Friedrich Merz pozvao Europu na brže i odlučnije djelovanje: bolje koordiniranje obrambenih sposobnosti i donošenje konkretnih odluka. Merz tvrdi da Rusija nastoji destabilizirati Njemačku i Europu i optužio je zastupnike Alternative za Njemačku da joj u tome pomažu.

- Na Europskom vijeću još ćemo jednom vrlo temeljito raspravljati o tome kako možemo dodatno povećati pritisak na Rusiju. Putin mora shvatiti da je ovaj rat skup, istaknuo je.

Njemački parlament uskoro će raspravljati o mogućem uvođenju vojne službe. Prema planu koji je procurio u medije, ako ne bude dovoljno dobrovoljaca, uvela bi se lutrija. No prijedlog nailazi na otpor mlađih zastupnika socijaldemokrata, koji se protive obveznom služenju vojnog roka.

- Posljednjih mjeseci savezna vlada je donijela niz odluka kojima želimo Bundeswehr, kao što sam već prije ovdje rekao, učiniti najsnažnijom konvencionalnom vojskom u Europskoj uniji, rekao je Merz.

Točan iznos koji će biti uložen u izgradnju zida od dronova službeno nije poznat, ali riječ je o milijardama eura. Komisija osim toga predlaže i da se države članice udruže u devet ključnih područja obrane: protuzračna i proturaketna obrana, topnički sustavi, vojna mobilnost, proizvodnja streljiva, dronovi i sustavi za borbu protiv dronova.

Pakt za Mediteran

Europska komisija tijekom dana je predstavila i Pakt za Mediteran.

- To je važan strateški dokument koji bi trebao u budućnosti odrediti odnos Europske unije sa zemljama na južnoj strani Mediterana. Njih desetak, ali i šire, rekao je HRT-ov novinar Vibor Vlainić.

- Glavni su elementi tog plana ljudi, gospodarstvo i sigurnost. Tu se spominje i uspostava posebnog mediteranskog sveučilišta, bolje povezivanje u prometu i gospodarstvu, sigurnosna razmjena podataka, borba protiv nezakonitih migracija i kriminala te i uspostava posebnog vatrogasnog zapovjednog sjedišta na Cipru. Taj plan predstavile su povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, rekao je.

- Trebamo raditi na jačoj integraciji, trebamo pojednostavniti poslovanje, stvoriti nove veze među našim industrijama, sveučilištima, institucijama. Zbog toga danas šaljemo jasnu poruku našim susjedima - stvorimo zajednički mediteranski prostor s ciljem napretka i integracije, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

- Važno je naglasiti da je ovaj sporazum rezultat intenzivnih konzultacija s državama članicama Unije, partnerima s juga, civilnim društvom, mladima, fakultetima. Danas imamo pravo reći da obilježavamo novo poglavlje. Nedavni događaji na Bliskom istoku i dugoočekivani mirovni sporazum daju nam nadu u bolju budućnost, rekla je Dubravka Šuica, europska povjerenica za Mediteran.