Djeca i stariji na mrežama: Rizici ovisnosti i internetskih prijevara

Sve više zemalja uvodi ograničenja u korištenju društvenih mreža za djecu i mlade. Australija je već zabranila društvene mreže za mlađe od 16 godina, u više europskih zemalja pripremaju se ograničenja, i kod nas se raspravlja o tome. Budući da se i ljudi starije dobi sve češće koriste društvenim mrežama, a nisu dovoljno educirani - na meti su prevaranata.

Da mobiteli, tableti, računala i igraće konzole nisu dobre igračke za malo dijete - već godinama poučavaju i predškolce i roditelje u dječjem vrtiću Leptir.

Negativno utječu na sva područja dječjeg razvoja, ističu odgojiteljice.

- Utječu na negativan razvoj govora, na koncentraciju i pažnju koje su jako loše i slabe. Također, utječe i na dječje motoričke sposobnosti, koje su lošije nego što bi ustvari trebale biti, navela je odgojiteljica-savjetnica, DV Leptir Sesvete, te koautorica "Digitalne slikovnice" Tatjana Šagadin.

Djeci treba ograničiti korištenje ekrana, potvrđuju roditelji, ali i priznaju - nije lako svakodnevno provoditi pravila.

- Kad mama kaže da pustim mobitel, onda ga prestanem koristiti, poručuje četverogodišnja Ema.

Konstantne poruke, stalno netko zove, treba odgovoriti i javiti se - time ne postavljamo dobar primjer. Primijetili smo i muž i ja, trebali bi koristiti manje, barem kad su djeca oko nas, poručuje mama Nina Đerek.

- Nakon prve dvije godine postane lakše, ako smo toliko izdržali budemo i dalje, poručuje tata Mislav Combaj.

Djeca i ekrani: Sve više vremena online, raste i rizik za mentalno zdravlje

Kako djeca rastu, povećava se i vrijeme pred ekranima. U više od 200 osnovnih škola već se treću godinu provodi preventivni program "Alati za moderno doba".

- Najveći učinak ima na manjoj skupini koja već iskazuje, da imaju puno veći broj sati na internetu i društvenim mrežama, objašnjava socijalna pedagoginja, OŠ Antuna Gustava Matoša Zagreb i voditeljica preventivnog programa Andreja Bartulić.

Na radionicama su bili i Kim i Damjan.

- Moramo se sami primorati, kako bi smanjili korištenje mobitela, kako ne bi razvili ovisnost, navodi Damjan, učenik 8. razreda, OŠ Antuna Gustava Matoša Zagreb.

- Koristim Tik-Tok, Instagram, Snapchat, zato što tamo se mogu družiti s prijateljima virtualno. Teško je bez toga funkcionirati jer smo tako navikli, kazala je Kim, učenica 8. razreda, OŠ Antuna Gustava Matoša.

Do 20 posto učenika viših razreda osnovne škole razvija i problematično ponašanje povezano s vremenom provedenim na društvenim mrežama.

- Intenzivna uporaba društvenih mreža mijenja socijalne interakcije, mijenja način na koji se djeca osjećaju, način na koji se nose s neugodnim emocijama i životnim situacijama. Zapravo stvaraju probleme mentalnog zdravlja, pojašnjava Neven Ricijaš s Odsjeka za poremećaje u ponašanju, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Stariji na mrežama: Između zabave, ovisnosti i rizika prijevara

Ne treba zaboraviti da je sve više korisnika društvenih mreža i među starijima. I njima treba pomoć s algoritmima koji mogu izazvati ovisnost i nelagodu.

- Koristim isključivo You Tube, gledam što mi paše, što mi ne paše pobjegnem. Služi mi za zabavu, a zabava me istovremeno opterećuje, navodi umirovljeni učitelj, korisnik Doma za starije osobe-Sveta Ana Ivo Stanić.

- Koristim dosta toga, jer mi treba za posao, ali i za mnoge druge stvari koje me interesiraju, rekao je korisnik Doma za starije osobe-Sveta Ana Igor Ćatić.

Starijima treba strpljiva edukacija bližnjih, upozorava profesor Levak, koautor Vodiča za srebrne surfere.

Dokazano je mnogim istraživanjima da su osjetljivi na širenje pa čak i nenamjerno kreiranje lažnih vijesti. Nasjedaju na internetske prevare, često, jer su usamljeni nasjedaju i na romantične prijevare, zaključuje Tomislav Levak, Akademija za umjetnost i kulturu, Osijek, koautor "Vodiča za srebrne surfere".

Kako bi se trendovi digitalne ovisnosti promijenili, ističu stručnjaci, edukacija treba početi od najranije dobi i biti dostupna svima.