EP poziva na ukidanje veta u vanjskoj politici i jačanje obrambenih kapaciteta

Europarlamentarci su pozvali na ukidanje veta u odlukama Vijeća o vanjskoj politici kako bi se ojačala globalna pozicija EU-a te na jačanje zajedničkih obrambenih kapaciteta, a spor među hrvatskim zastupnicima izazvao je amandman o BiH koji su podnijeli Tonino Picula i socijalisti. Europsko sigurnosno okruženje krhkije nego ikada od kraja Hladnog rata, kazao je autor godišnjeg izvješća o vanjskoj i sigurnosnoj politici njemački pučanin David McAllister.

McAllisterovo izvješće zastupnici su usvojili s 474 glasova, dok ih je 113 bilo protiv a 102 suzdržana.

- Niti jedna država članica ne može učinkovito odgovoriti na današnje globalne sigurnosne izazove sama za sebe, dodao je.

Europska unija treba preuzeti vodeću ulogu u jačanju multilateralnih partnerstava kako bi postala globalni predvodnik u zaštiti i promicanju demokracije i ljudskih prava. Također je potrebno poboljšanje vidljivosti poboljšanje vidljivosti i postupka donošenja odluka unutar EU-a te maksimalno i učinkovitije korištenje 'tvrdih' i 'mekih' instrumenata moći, uključujući uvođenje glasovanja kvalificiranom većinom za donošenje odluka o vanjskoj politici EU-a, navodi se u izvješću.

Naime, trenutno svaka država članica ima pravo veta u vanjskoj politici, a pitanje reforme takve prakse jedna je od većih točki prijepora zagovornika i protivnika daljnje europske integracije.

Protivnici smatraju to korakom prema pretvaranju Europske unije u federaciju u kojoj bi najjače članice lakše nametale svoju volju, dok zagovornici ističu da jednoglasno odlučivanje onemogućava afirmiranje EU-a kao globalnog aktera usporedivog sa SAD-om i Kinom.

Izvješćem se također poziva na suradnju EU-a sa zemljama zapadnog Balkana kako bi se pronašla rješenja za probleme koji ometaju daljnje reforme, uključujući provedbu 14 ključnih prioriteta u Bosni i Hercegovini i kojima se osigurava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma

Amandman o BiH

Na taj je članak usvojen amandman koji su u ime socijaldemokrata podnijeli Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten.

Tim se amandmanom postojećem tekstu dodaje da Europski parlament oštro osuđuje neustavne secesionističke mjere vlasti Republike Srpske čiji je cilj uspostava usporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, obrane, sigurnosti i oporezivanja, čime se podrivaju državne strukture Bosne i Hercegovine i stvara egzistencijalna prijetnja njezinu jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti.

Također se ističe da EP osuđuje štetnu ulogu regionalnih aktera i vanjskog uplitanja Rusije; poziva Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima zbog njegovih koruptivnih aktivnosti, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.

Zbog potonjeg su dijela amandmana Piculu kritizirali zastupnici HDZ-a koji smatraju da dvosmislenim formulacijama insinuira da Hrvatska kao regionalni akter ima štetnu ulogu u Bosni i Hercegovini.

To je politika onih aktera koji otvoreno optužuju Hrvatsku za destabilizirajuću agendu u Bosni i Hercegovini, zbog čega je posebno neshvatljivo da amandman supotpisuje i zastupnik Picula, navodi se u zajedničkom priopćenju HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu.

U ovim prijelomnim trenutcima za budućnost hrvatskog naroda u BiH, ali i budućnost cijele zemlje, potpuno je promašeno zaoštravanje retorike, skretanje pozornosti s temeljnog pitanja izmjene Izbornog zakona i pozivanje na sankcije, koje trebaju biti isključivo krajnja mjera, dodaje se u priopćenju.

Spomenuti su amandman podržala 504 zastupnika, uključujući većinu Europske pučke stranke, dok su protiv bila 93 zastupnika, a 72 su bila suzdržana.

Mogućnost ruskog napada je "signal" za EU

Parlament je također usvojio godišnje izvješće o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike francuske zastupnice Nathalie Loiseau. U tom se izvješću ističe da je odlučna obrambena politika EU-a potrebna kako bi EU mogao učinkovito raditi na postizanju mira, ljudske sigurnosti, demokracije i održivog razvoja te da je uspostava europske obrambene unije potrebna u sklopu postizanja strateške autonomije Unije.

- 2021. je označila kraj naših iluzija. Međunarodni poredak na pravilima je srušen. Rusija će možda napasti Ukrajinu, to je jedan signal za nas, kazala je u utorak na plenarnoj sjednici izvjestiteljica Loiseau.

U slučajevima krize Europska unija mora imati kapacitet za brzo djelovanja, dodala je, istaknuvši kako smatra da bi cilj trebao biti kreiranje vojnog tijela EU-a.

U izvješću se također se poziva EU da razvije svemirsku obrambenu strategiju, pri čemu se ističe da svemir ima potencijal da se brzo pretvori u vojnu arenu ako se ne uspostave pravi međunarodni pravni instrumenti".

Govori se i da je suradnja s NATO-om nužna te se poziva na jačanje NATO-a, ali s europskim stupom.

Izvješće Nathalie Loiseuau usvojeno je sa samo 369 glasova za, dok je protiv bilo 197, a suzdržano 123 zastupnika.

Desni klubovi zastupnika smatraju uglavnom da obrambena politika nije ingerencija EU-a, a dio njih vidi u tome prijetnju NATO-u, dok se dio ljevice protivi takvim instrumentima u kojima vidi militarizaciju kontinenta.