21:35 / 09.03.2022.

Autor: HRT/Hina

Estonska premijerka: EU zbog ruske invazije uveo više promjena nego u 30 godina

Kaja Kallas, estonska premijerka

Kaja Kallas, estonska premijerka

Foto: John Thys / REUTERS/Shutterstock

Europska je unija u dva tjedna, od početka ruske invazije na Ukrajinu, uvela više promjena nego u prošlih 30 godina, kazala je estonska premijerka Kaja Kallas u Europskom parlamentu. EU je usvojila tri paketa vrlo strogih sankcija. Ovi potezi iznenadili su cijeli svijet, Rusiju, ali najviše smo iznenadili sami sebe, dodala je.

Mnogi zastupnici složili su se na plenarnoj sjednici da možda neće biti lako izdržati posljedice sankcija na duge staze, ali unatoč tome mnogi pozivaju na dodatno pooštravanje mjera kako europski novac ne bi sponzorirao rusku invaziju.

- Izazovi koji stoje pred nama tražit će čvrsti stav i moramo biti spremni platiti cijenu zbog toga. Suočit ćemo se s problemom nabave plina, suočit ćemo se s problemom izbjeglica, ali suočit ćemo se i s problemom promjene našega razumijevanja pojma sigurnosne i obrambene politike EU, rekao je potpredsjednik Europske komisije Joseph Borrell.

Premijerka Kallas na sjednici je iznijela četiri točke kojih bi se EU trebala držati da pokaže da stoji uz Ukrajinu: potpora članstvu Ukrajine u EU, nastavak čvrstog odgovora na rusku invaziju, smanjivanje ovisnosti o ruskom plinu kroz zelenu tranziciju i jačanje europske obrane kroz suradnju s NATO-om.

Na NATO-vom summitu u Walesu 2014. godine sve članice EU koje su ujedno i članice NATO-a obvezale su se da će do 2024. potrošiti bar dva posto BDP-a na obranu. Po izvješću NATO-a iz 2019. godine, samo pet članica saveza ispunilo je to obećanje: Poljska, Rumunjska, Grčka, Estonija i Latvija. Čini se da je ruska invazija to promijenila pa je njemački kancelar Scholz nedavno najavio da će Njemačka povećati ulaganja u obranu na više od dva posto BDP-a. Ova odluka Njemačke mogla bi na to potaknuti i brojne druge članice.

- Nemamo točne podatke, ali čini se da je i Hrvatska nedavnim ulaganjima u Rafale dosegla taj postotak ili mu je bar jako blizu, izjavio je europski zastupnik Tonino Picula. Kazao je i da je pritisak javnosti za ulaganje u obranu sve veći, zbog čega to više nije pitanje kojim se bave samo neke političke opcije koje to zagovaraju zbog svojih ideoloških razloga.

- Po prvi put imamo situaciju da se susreće raspoloženje javnog mijenja s političkom voljom, sva istraživanja u posljednjih godinu ili dvije pokazuju da otprilike 60 posto europskih građana želi veću integraciju na području sigurnosti, dodao je.

Europska vojska?

Neki od zastupnika na sjednici su izrazili želju za stvaranjem zajedničke europske vojske, a slične želje u prošlosti je imala i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel.

Trebamo promijeniti način rada, trebamo više ulagati u obranu, a možda čak i europsku vojsku, izjavio je nizozemski zastupnik iz redova ECR-a Bert-Jan Ruissen.

S njim se ne slaže hrvatska zastupnica Željana Zovko koja je kazala da bi europska vojska bila suvišna jer je većina članica Europske unije već u NATO-u. Dodala je da bi taj projekt bilo gotovo nemoguće ostvariti, "što je pogotovo važno sada kada nemamo vremena za duge procedure".

Estonski zastupnik iz redova EPP-a i bivši ministar obrane Riho Terras rekao je da bi projekt europske vojske bio prekompliciran za realizaciju, a rezultat bi bila vojska kojom upravlja 27 članica EU koje nemaju uvijek iste interese.

- Zajednička europska vojska je besmislica, trebamo raditi na jačanju postojećih vojski što dokazuje i nedavna njemačka odluka o povećanju ulaganja koja sugerira na ogromnu promjenu u dosadašnjim stavovima, dodao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!