10:34 / 22.10.2021.

Autor: M.Š./Hina/HRT

Plenković: Stječe se momentum vezano za ulazak Hrvatske u Schengen

Premijer Andrej Plenković u Bruxellesu

Premijer Andrej Plenković u Bruxellesu

Foto: Johanna Geron/Pool / REUTERS

Čelnici država članica nastavljaju u petak sastanak na vrhu u Bruxellesu raspravom o migracijama i digitalnoj transformaciji nakon što u četvrtak vodili višesatnu raspravu o cijenama energije i primatu europskog prava.

Šefovi država ili vlada samit su započeli raspravom o vrtoglavom rastu cijena, koja sve više postaje temom broj jedan.

Usuglašavanje zaključaka se otegnulo jer je češki premijer Andrej Babiš uz potporu mađarskog kolege Viktora Orbana tražio da se promijeni sustav trgovanja emisijama (ETS), tvrdeći da je rast cijena ugljika glavni razlog za rast cijena energije. Komisija i većina članica drže da je rast cijena ugljika sporedni uzrok.

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) jedna je od ključnih politika EU-a za ublažavanje klimatskih promjena i prvo tržište ugljika u svijetu. U okviru toga mehanizma, poduzeća kupuju, najčešće na dražbama, emisijske jedinice za pokriće svojih emisija ugljika.

Na tržištu ugljika cijena je u godinu dana više nego udvostručena i premašila rekordni iznos od 60 eura za tonu ugljičnog dioksida.

Babiš smatra da je trgovina tim emisijskim jedinica glavni razlog za rast cijena energije. Komisija, s druge strane ističe da je utjecaj rasta cijene prirodnog plina na cijenu električne energije devet puta veći od utjecaja rasta cijena ugljika.

Na kraju je postignut kompromis da se od Komisije zatraži analiza tržišta ugljika.

Čelnici su pozdravili nedavni prijedlog Komisije zemljama članicama da koriste alate koji su im na raspolaganju poput ciljanih mjera za pomoć siromašnim kućanstvima i malim poduzećima, potpore siromašnijim stanovnicima u plaćanju računa, privremenoj odgodi plaćanja, privremenim smanjivanjem poreza i trošarina.

Dio zemalja koji je nesklon intervencijama na tržištu energije smatra da je rast cijena energije privremen i da će se stabilizirati do proljeća. Druga skupina zemalja u kojima su Španjolska, Italija, Francuska, traže strukturne promjene na energetskom tržištu.

Druga tema o kojoj su čelnici u četvrtak raspravljali bila je vladavina prava i pitanje primata europskog nad nacionalnom pravom, nakon što je poljski ustavni sud nedavno zaključio da je u nekim elementima poljski ustav iznad europskog prava.

O tom pitanju nije bilo pisanih zaključaka. Prema diplomatskim izvorima, rasprava o tom pitanju bila je mirna, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel zaključio da je potrebno nastaviti politički dijalog i kroz njega pokušati pronaći rješenje za taj spor.

Dio zemalja članica, u prvom redu Nizozemska, žele oštriji pristup prema Poljskoj i poduzimanje konkretnih mjera, poput aktiviranja mehanizama kojima bi se obustavila isplata sredstava iz europskih fondova, ali je zasad prevagnulo mišljenje koja zagovora njemačka kancelarka Angela Merkel da prvo treba razgovarati, a tek ako to ne daje rezultata ići prema restriktivnim mjerama.

Plenković: Ostvariti cilj ulaska u Schengen

- Najbitnije je da je rasprava o cijeni energenata pokazala je da moramo pronaći zajednička srednjoročna rješenja koja će osigurati opskrbu, a ne previše utjecati na standard građana. Ako smo krizu prebrodili, ne bi bilo dobro da u vrijeme ekonomskog oporavka imamo problem sa standardom. Izložio sam što je Hrvatska do sada napravila, načelno smo stabilni do kraja ovogodišnje sezone grijanja, do početka travnja. Limitirali smo cijenu dizela i benzina, stabilizirali očekivanja i situaciju s energentima. Mjere su pozdravljene, zaključci su jasni, poručio je premijer Andrej Plenković u Bruxellesu u razgovoru za HRT, dodajući da su to stvari s kojima će se morati nositi sve vlade u EU.

Plenković je najavio i da će otvoriti pitanje Zapadnog Balkana.

- Otvorio sam pitanje "follow up" rasprave u Brdu kod Kranja. To je dobro prihvaćeno, upozorio sam na stanje u BiH, tenzije koje postoje, na djelovanje prije svega gospodina Dodiga. On šalje poruke destabilizacije BiH, a mi se zalažemo za jedinstvenu BiH. Jasno sam istaknuo da se postigne pravovremen dogovor o reformi izbornog zakonodavstva za izbore koji će biti za godinu dana. Da Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda bude legitimno i ravnopravno zastupljen u najvišim institucijama BiH.

Što se tiče teme migracija, a što je tema danas u Bruxellesu, Plenković ne očekuje da će Hrvatska biti tema, a nakon optužbi za nasilje prema migrantima.

- Čujemo glasove naših kolega s Baltika, migrante se fizički gura iz Bjelorusije prema tim državama, oni su dosta zabrinuti i dižu tu temu. Hrvatska to već godinama doživljava na svojim granicama, mi ćemo istaknuti da smo pripravni za Schengen te ćemo dodati da je najbolje da se štiti vanjska granica EU-a, u tom bi slučaju bilo manje problema. Imamo 6.500 policajaca danonoćno na granici već granicama. Mi ćemo učiniti sve vezano uz ulazak u Schengen, mislim da se polako stječe momentum da dođe odluke na razini Vijeća, dodaje Plenković ističući da je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u Schengen.

- Nema niti jednog novog akta koji bi Komisija trebala pripremiti ili predstaviti već je pitanje političkog konsenzusa na Vijeću da stvar ide prema odluci. Slovenija predsjeda, oni nam daju snažnu potporu, po meni za vrijeme slovenskog ili francuskog predsjedanja trebali bi po meni biti ključni da se ostvari strateški cilj, a to je članstvo u schengenskom prostoru. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!