O pandemiji i njezinim posljedicama bit će govora i na summitu europskih čelnika u Bruxellesu koji je počeo poslijepodne. No još je jedna tema posljednjih tjedana izbila u prvi plan, a riječ je o cijenama energenata.
19:31 / 21.10.2021.
Autor: Zdenka Kardum/Dnevnik/P.F./HRT
Objavljeno: 21. listopada 2021., prije 202 dana
Autor: Zdenka Kardum/Dnevnik/P.F./HRT
O pandemiji i njezinim posljedicama bit će govora i na summitu europskih čelnika u Bruxellesu koji je počeo poslijepodne. No još je jedna tema posljednjih tjedana izbila u prvi plan, a riječ je o cijenama energenata.
- Malo je toga što blok od 27 država u ovom trenutku i u kratko vrijeme može učiniti kako bi se smanjile cijene na globalnom tržištu i sve mjere koje je Europska komisija predložila, od smanjenja poreza do odgode plaćanja računa, su zapravo u ingerenciji nacionalnih država. Većina europskih država, uključujući i Hrvatsku, neke od tih mjera je već primijenila sukladno svojim energetskim situacijama, izvijestila je u središnjem Dnevniku HTV-a dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro.
- I u nacrtu zaključaka koji sam vidjela ne navodi se nijedna posebna zajednička akcija već samo preporuke državama da prihvate i provedu mjere koje predlaže Komisija. Ono što svi vide kao opasnost i u čemu se svi slažu je da bi visoke cijene energenata mogle narušiti gospodarski rast koji se pokrenuo u gotovo svim državama članicama nakon Covida, dodala je.
- Zapravo nema jedinstvenog stajališta oko toga kako taj problem tretirati. Primjerice Španjolska, Italija i Grčka zalažu se za doista regulatorne interventne mjere u cijene energenata na razini Europske unije. Njemačka i neke druge zemlje protive se svakoj intervenciji u tržište energenata. Neke države, poput Nizozemske i Luksemburga smatraju da je ovo poskupljenje i tako privremeno i da ne treba žuriti s intervencionističkim mjerama jer će se u sljedećem razdoblju cijene sniziti, objasnila je.
- Komisija se zalaže za što više energije iz obnovljivih izvora tako da se večeras ne može očekivati ništa više od možda žustre rasprave o trenutnog energetskoj situaciji i o energetskoj budućnosti Europe, javila je Paro.
U fokusu čelnika 27 zemalja članica Europske unije na sastanku u Bruxellesu bio je vrtoglavi rast cijena energenata, kriza vladavine prava u Poljskoj, pandemija COVID-a. Na summitu se očekuje odgovor na goruće pitanje - kako obuzdati divljanje cijena goriva i kakva će biti energetska budućnost Europe.
- Europska komisija i članice Unije zajedno su radile vrlo naporno da pomognu građanima i poslovnim ljudima. Donijeli smo set mjera kako bismo olakšali potrošačima. Potrebno je stvoriti čistu energiju, koja će se proizvoditi u Europi. To je budućnost, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
- Razgovarat ćemo i o vanjsko političkim temama, sutra o migracijama, suradnji u području trgovine, u području digitalnog društva i svega onoga na čemu radimo zajednički kako bismo išli u korak s četvrtom industrijskom revolucijom, istaknuo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
- Također razgovarat ćemo večeras i o stanju u našem susjedstvu, u BIH, o stabilnosti na jugoistoku Europe, dodao je.
Što se, pak, tiče cijena energenata u Hrvatskoj premijer je naglasio da smo zasad u sigurnoj zoni.
- Što se tiče kućanstva, što se tiče naših sugrađana, što se tiče ogromnog dijela gospodarskih subjekata niti cijene plina niti električne energije neće rasti. Mi smo tu u jednoj sigurnoj zoni praktički do kraja sezone grijanja, a to je otprilike početk travnja iduće godine, rekao je Plenković.
Lideri EU-a podijeljenog su mišljenja o tome jesu li nacionalne mjere dovoljne za ublažavanje posljedica poskupljenja goriva ili je potrebna regulatorna reforma na razini cijele Europske unije.
- Postavlja se pitanje - što dovodi do tako visokih cijena energije. Mislim da bismo trebali reagirati razumno. Tako ćemo barem učiniti mi u Njemačkoj, nećemo potpuno isključiti tržište, umjesto toga, trebali bismo osigurati više tržišta, naglasila je kancelarka SR Njemačke Angela Merkel.
Jedna od ključnih tema na summtu bit će vladavina prava u Poljskoj. Posljednja presuda poljskog Ustavnog suda o prvenstvu nacionalnog zakonodavstva nad europskim unijela je dodatne napetosti u već narušene odnose između Varšave i Bruxellesa.
- Poljska nema nikakvih problema. Spremni smo za dijalog. Ne slažemo se sa stalnim proširivanjem nadležnosti Unije. Ali naravno, riješit ćemo postojeće sporove u dijalogu i dogovoru, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki.
- Vladavina prava temeljni je aspekt Europske unije. Istodobno moramo pronaći načine da se ponovno okupimo jer brojni predmeti na Europskom sudu nisu riješeni, rekla je Merkel.
U obranu Poljske stao je Viktor Orban.
- Poljska je dobra zemlja, jedna od najboljih europskih zemalja. Zemlja uspjeha, najbolja ekonomija, demokracija prevladava. Koji je problem s Poljskom? Borimo se za pitanja koja su važna za naše narode, rekao je mađarski premijer Orban.
Na dvodnevnom sastanku na vrhu Europskog vijeća razgovarat će se i o galopirajućem širenju delta-varijante koronavirusa, o gospodarskom oporavku od posljedica pandemije te migracijama i digitalnoj transformaciji.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora