EU odgađa sporazum s Mercosurom, poljoprivreda glavna prepreka

Iako su članice Unije sinoć trebale dogovoriti i sporazum s četiri zemlje Latinske Amerike - ujedinjene pod zajedničkim nazivom Mercosur - to se nije dogodilo zbog protivljenja Francuske i Italije. 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obavijestila je čelnike država članica, koji su se okupili na samitu u Bruxellesu, da se potpisivanje trgovinskog sporazuma sa zemljama Mercosura odgađa za siječanj sljedeće godine.

Von der Leyen je u subotu trebala otputovati u Brazil i potpisati sporazum s južnoameričkim trgovinskim blokom koji čine Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj. Na odgodi potpisivanja sporazuma inzistirali su Francuska i Italija.

Meloni: Najprije riješiti pitanja poljoprivrednika

Talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je da je njezina vlada spremna potpisati sporazum kada se riješe pitanja koja zabrinjavaju poljoprivrednike, dodajući da se to može brzo dogoditi.

Meloni je rekla da je telefonski razgovarala s brazilskim predsjednikom Lulom da Silvom i da mu je rekla da se ne protiv sporazuma, nego da traži dodatno vrijeme da uvjeri talijanske poljoprivrednike.

 Sporazum nema samo trgovinsku dimenziju

Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj još su 1991. stvorili gospodarsku i političku uniju nazvanu Mercosur. Novim sporazumom s Europskom unijom njihove dosad iznimno visoke trgovinske barijere trebale bi se drastično smanjiti.

Procjenjuje se da bi europski izvoz u zemlje Mercosura trebao porasti za gotovo 40 posto, odnosno za čak 49 milijardi eura godišnje. No trgovina nije jedini razlog sporazuma.

No sporazum nema samo trgovinsku dimenziju.

– Sporazum je važan iz trgovinske, ali i geostrateške i političke perspektive. Europska unija snažno je usmjerena na širenje tržišta i sklapanje novih partnerstava u drugim dijelovima svijeta, kazala je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Industrija iz Europe, poljoprivreda iz Južne Amerike

Sporazumom je predviđeno snižavanje visokih uvoznih nameta za europske automobile, strojeve i farmaceutske proizvode, dok bi iz Južne Amerike u Europu najviše stizali poljoprivredni proizvodi, drvna celuloza i minerali.

Posebno su važna rudna bogatstva zemalja Mercosura, koja u aktualnim globalnim okolnostima imaju dodatnu stratešku težinu.

– Kina sve snažnije prodire u Južnu Ameriku, a taj je prostor sirovinski znatno bogatiji od Europe. Ovaj sporazum EU-u daje veći prostor za osiguravanje pristupa sirovinskoj bazi u kojoj smo deficitarni, upozorio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.

Poljoprivreda kao glavna prepreka

Upravo je poljoprivreda dosad bila najveći kamen spoticanja u pregovorima. Mnoge europske zemlje strahuju od povećanog uvoza govedine i piletine, što bi moglo ugroziti domaće proizvođače.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori pozdravljaju otvaranje tržišta, ali upozoravaju na potrebu opreza.

– Europa ima vrlo visoke standarde u proizvodnji hrane i smatramo da svi koji žele prodavati na zajedničkom europskom tržištu moraju imati iste standarde kako bi mogli ravnopravno konkurirati, poručio je Zvonimir Širjan, zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore.

Što bi Hrvatska mogla izvoziti

Za Hrvatsku se u kontekstu sporazuma otvaraju mogućnosti izvoza sira, maslinova ulja te prerađevina od voća i povrća na tržišta Južne Amerike.

Pregovore su godinama kočili i otpori Francuske, Poljske, Austrije, Belgije, Irske i Nizozemske, zbog zabrinutosti za poljoprivredu, sanitarne standarde i zaštitu okoliša.

U posljednjoj verziji sporazuma uvedene su zaštitne klauzule, jamstva i dodatne uredbe, što je umirilo dio kritičara i povećalo izglede da se sporazum EU-a i Mercosura u budućnosti ipak postigne.