Ilustracija
Foto: Liesa Johannssen / Reuters
Europi je potrebno 500 milijardi eura samo za jačanje mehaniziranih postrojbi, uz stotine milijardi za zračne snage i protuzračnu obranu, upozorio je povjerenik Europske komisije za obranu Andrius Kubilius u raspravi u Europskom parlamentu o budućnosti europske obrane.
Zastupnici u Europskom parlamentu u srijedu su usvojili svoje zahtjeve za Bijelu knjigu, dokument s prijedlozima razvoja europske obrane koji Kubilius priprema s visokom predstavnicom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kajom Kallas, a koja bi trebala biti predstavljena idući tjedan.
Ovi dani će odrediti budućnost Europe. Ona se mora pripremati za najgori scenarij kako bi ga izbjegla, rekao je Kubilius u raspravi dan ranije.
Bivši premijer Litve, prvi u povijesti povjerenik EK-a za obranu, poziva na potpuni preustroj europske obrambene industrije koja ima kolosalne nedostatke.
Naglasio je da Rusija u ovom trenutku u tri mjeseca proizvede više naoružanja od svih članica NATO-a zajedno, uključujući SAD, u jednoj godini.
- Moramo shvatiti što to znači, kazao je.
Europi su potrebne tisuće tenkova i oklopnih borbenih vozila, a za to će biti potrebno 500 milijardi eura, rekao je povjerenik, pa dodao da su dodatne stotine milijardi potrebne za jačanje zračnih snaga, protuzračne obrane i vojne mobilnosti.
EK je prošli tjedan na stol stavio prijedlog o mobilizaciji gotovo 800 milijardi eura kroz veća izdvajanja država i novo zajedničko zaduživanje EU-a od 150 milijardi eura u svrhu obrane.
Kubilius je u Europskom parlamentu u Strasbourgu upozorio da nije potrebno samo trošiti, nego i sprječavati neusklađenost vojnih snaga različitih članica. Potrebne su bolja koordinacija, zajedničke nabave, pojednostavljivanje zakonodavstva i uklanjanje prepreka, rekao je povjerenik i dodao da će sve to biti sadržano u Bijeloj knjizi, planu djelovanja Unije u razvoju zajedničke obrane.
Europski parlament je zajedničkom rezolucijom u srijedu s 419 glasova podržao ubrzano jačanje europske obrane dok je 204 zastupnika, uglavnom iz krajnje desnih grupacija i Ljevice, glasalo protiv rezolucije o Bijeloj knjizi o budućnosti europske obrane. Od hrvatskih zastupnika protiv rezolucije glasao je Stephen Nikola Bartulica (Dom i nacionalno okupljanje/Europski konzervativci i reformisti). Znatan dio zastupnika desnih klubova zagovara oslanjanje Europe prvenstveno na NATO i skeptičan je prema širenju nadležnosti i uloge EU-a.
Eurozastupnici su u svojim prijedlozima za taj dokument pozdravili odluku EK-a o ukidanju ograničenja javnog zaduživanja za izdvajanja za obranu, što je ključan korak u pravom smjeru.
Pozvali su na snažniju suradnju između europskih obrambenih tvrtki kako bi udružile svoje resurse i kompetencije i time jačale inovativnost i ubrzale razvoj modernog vojnog naoružanja.
Europarlamentarci pozivaju na osnivanje banke koja će omogućavati povoljno zaduživanje za obranu. Zastupnici žele i snažniju suradnju EU-a i NATO-a, saveza koji mora ostati glavni jamac sigurnosti za euroatlantsko područje.
Između ostalog su i upozorili na važnost jačanja otpornosti na tehnologije poput kvantnog računalstva i umjetne inteligencije koje će promijeniti budućnost ratovanja.
Hrvatska zastupnica u Europske pučke stranke Željana Zovko u raspravi u utorak naglasila je da EU pri donošenju dokumenta mora uzeti u obzir sigurnosne izazove svih država članica.
Naglasila je da se u obrambenu suradnju moraju uključiti i zemlje kandidatkinje s istočnog i jugoistočnog krila, one usklađene s europskom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom. Uključivanjem njihovih industrija dodatno će se ojačati sigurnost europskih granica, naglasila je.
Samo punim sudjelovanjem u zajedničkoj viziji europske obrane, države i građani mogu prihvatiti ove dokumente kao temelj za buduću obranu, rekla je.
Zovko je u izjavi za Hinu rekla i kako će ulaganje u obrambenu industriju dovesti i do općenitog ekonomsko-tehnološkog napretka europskog društva, ukazujući da su iz vojne sfere stigle inovacije poput GPS-a.
U raspravi je sudjelovao i zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula koji je rekao da je jačanje europske kolektivne obrane u sadašnjim okolnostima je nužnost.
Odgovornost koju imamo prema našim građanima nešto je što ne smijemo iznevjeriti.
Pozvao je na prave inicijative kako bi se u potpunosti razvila europska sigurnosna autonomija, te na izgradnju obrambene unije.
No, upozorio je Picula, financiranje naoružanja ne smije ići nauštrb uspješnih društvenih i kohezijskih politika, što znači da je potrebna održiva strategija ulaganja.
Konačno, ne možete birati susjede, ali možete birati prijatelje. Ovo je i prilika za EU da jača inozemne i sigurnosne veze sa saveznicima i partnerima istomišljenicima, zaključio je hrvatski zastupnik svoj govor.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!