EU zabranila uništavanje neprodane odjeće i obuće

U Europskoj uniji svake godine uništi se između 6 i 10 posto novoproizvedene odjeće i obuće što je 600 tisuća tona godišnje nikada upotrebljene robe. Stoga su na snagu stupila nova pravila koja velikim proizvođačima zabranjuju uništavanje neprodane odjeće, modnih dodataka i obuće dok će srednje tvrtke ta pravila primjenjivati od 2030. 

Veliki europski proizvođači odjeće i obuće od sada novu neprodanu robu ne smiju uništavati. Na snazi su nova pravila. 

- Ili akcijske sniženja ili neka nova tržišta ili donacije humanitarnim udrugama i socijalnim poduzećima. Količina neiskorištenih zapravo nosivih predmeta prevelika je na europskoj razini, a to ima i globalne posljedice, istaknula je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

- Po nekavim podacima imamo tekstilne odjeće za sljedećih 200 godina za kompletnu populaciju na svijetu. Još uvijek proizvodimo velike količine, kasnije to uništavamo i opet trošimo resurse tako da je sad ta Uredba da je zabrana uništenja, ali gdje ona završava. Nekakva pretpostavka je da pravo prvenstva imaju društvena poduzeća ili Crveni križevi da dobiju tu odjeću i da joj maksimalno produže vrijeme trajanja, kaže Ivan Božić, upravitelj Socijalne zadruge Humana Nova, Čakovec.

Naime, godišnje se u Europskoj uniji baci i do 600 tisuća tona nove, nenošene, robe, a samo se 12 posto ponovno iskoristi.

- Ideja je da se ide u uporabu te odjeće, nekakav redizajn, da se ona vraća u sjedišta proizvodnje i da se dizajnira na nove načine. Znamo da je brza moda ta koja najčešće diktira trendove i jedan dobar dio razloga zašto se ta odjeća i obuća ne proda je da i neke stvari izađu iz mode, kaže Andrea Čović Vidović.

Uredba o ekološkom dizajnu proizvoda jedan od koraka u rješavanju velikog problema vezano uz tekstilni otpad. U Hrvatskoj nastaje oko 55 tisuća tona takvog otpada. 

- Najvećim dijelom skoro 80 posto još uvijek završava na odlagalištima, znače bace ga u miješani i komunalni otpad i on završava na odlagalištima što nije poželjna varijanta. Otpadni tekstil ne bi smio ni nastati. Znači u hijerahiji gospodarenja otpadom najprije izbjegnimo otpad, znači za svaki tekstilni predmet koji imamo treba razmisliti možemo li ga nekome pokloniti ili ga možemo upotrijebit u neku drugu svrhu. Ako je baš nemoguće sve onda on postaje otpadni tekstil i onda ga treba baciti u zato namjenjene spremnike, rekla je Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša.

- Po ovim europskim izračunima tisuću tona tekstila može generirat 70 radnih mjesta. Mi smo prošle godine skupili 789 tona. Imamo trenutno 62 zaposlene osobe, 38 osoba s invaliditetom još 20 društveno isključenih skupina na otvorenom tržištu rada, kaže Ivan Božić.

Nova pravila o zbrinjavanju neprodane odjeće i obuće za srednje velika poduzeća primjenjivat će se od 2030.