Porast vršnjačkog nasilja
U prosjeku pet puta dnevno dogodi se neki oblik vršnjačkog nasilja. Posljednje tri godine ono je u porastu, a dobilo je i novu, zabrinjavajuću dimenziju. Tučnjave se planiraju, snimaju i snimke objavljuju na društvenim mrežama, a dio problema postaju i oni koji takav sadržaj gledaju, komentiraju i dijele, stvarajući tako algoritme koji ga šire dalje.
Internet je pokrenuo zastrašujući trend - vršnjačko nasilje snima se i dijeli na društvenim mrežama. Tako dobiva publiku, koja i nakon fizičkog sukoba, sudjeluje u nasilju i nagrađuje ga.
- To je društvo u kojem agresija izaziva lajkove, šokantan sadržaj izaziva lajkove i dijeljenja, odnosno, nalet dopamina. Čak se aktivira i biološki sustav nagrade, rekla je Petra Lederer Bogdanović, specijalistica dječje i adolescentne psihijatrije.
Nasilje nerijetko postaje svojevrsni izazov i zabava. Dogovara se na društvenim mrežama, okuplja publiku vršnjaka koja promatra, navija, i time potiče sukob.
- Promatrači su ti koji dodatno daju "boost" onome koji vrši nasilje, i onda tim dijeljenjem sadržaja se daje dodatni "boost" i onda imamo začarani krug iz kojeg je nemoguće izaći, i imamo difuziju osjećaja krivnje, pojašnjava Lederer Bogdanović.
- Sve je to čin nasilja i mislim da treba zaista ozbiljnije sankcionirati počinitelje, ali i one koji pasivno sudjeluju u tome, gledaju, dijele i komentiraju te hrane algoritme koji potom djeci nude takav sadržaj na društvenim mrežama, rekao je Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju
Policija posljednje tri godine kontinuirano bilježi porast prijavljenih slučajeva nasilja među djecom i mladima.
Tijekom 2025. evidentirano je 1680 slučajeva nasilja među djecom i mladima, dok ih je do kraja srpnja ove godine evidentirano 1094. Što je u prosjeku 5 događaja dnevno. Više od 50 posto počinitelja mlađe je od 14 godina.
Zabilježen je i porast broja kaznenih djela povezanih s vršnjačkim nasiljem. U šest mjeseci 2026. godine evidentirana su 582 kaznena djela, što je povećanje od 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. kada ih je evidentirano 513.
Stručnjaci upozoravaju da je situacija alarmantna.
- Izostaje nam ta brza i učinkovita reakcija i međuresorna suradnja. Nekako se stručnjaci, pod pritiskom roditelja, odvjetnika i različitih udruga koje istupaju, a da ne znaju pravo stanje stvari, boje i praktički su usmjereni na zaštitu sebe u danom trenutku, umjesto da smo svi usmjereni na zaštitu djece, rekla je pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić.
Prvi je korak prestati biti pasivni promatrač. Nasilje treba odmah prijaviti, a to je moguće učiniti i anonimno putem aplikacije MUP – Sigurnost i povjerenje.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!