Europa jača svoje obrambene sposobnosti

Vojnu zračnu luku u Rumunjskoj zauzele su neprijateljske snage. Elitne postrojbe padobranaca iz Francuske, Njemačke, Španjolske, Nizozemske i Rumunjske imaju zadatak osloboditi je. To je bio scenarij vojne vježbe u sklopu koje je nedaleko od rumunjskih gradova Turda i Cincu (Činku) sredinom svibnja iskočilo oko 1200 NATO-ovih padobranaca.

- Skok s padobranom prošao je dobro, vjetar nam je bio od koristi. Nastojimo trenirati što je moguće više s partnerima iz Saveza, objašnjava Robert Ciocanel, padobranac 495 bojne.

- Vježba je jasan znak da NATO može i želi brzo djelovati na svaku prijetnju na teritoriju svojih članica, odakle god ona dolazila, ističe general Dirk Faust, zapovjednik njemačkih snaga za brzo djelovanje.

No ovo je samo djelić najveće NATO-ove vojne vježbe na području Europe nakon hladnoga rata, nazvane "Postojani branitelj", koja je počela u siječnju i trajala pet mjeseci, a u njoj je sudjelovalo oko 90 tisuća vojnika. Brojni manevri uvježbavani su u zemljama koje graniče s Rusijom.

- Poruka je jasna i jednostavna. Bude li potrebno, mi smo spremni i nemojte ni pomišljati o napadu na NATO-ove članice jer zajedno smo snažni. U ovim vježbama sudjeluje gotovo 100 tisuća vojnika koji pokazuju spremnost i šalju poruku odvraćanja, kaže Hanno Pevkur, estonski ministar obrane.

Za NATO kao ni za europske čelnike nema dvojbe koja je najveća prijetnja sigurnosti Staroga Kontinenta.

- Glavna je opasnost za europsku sigurnost rat u Ukrajini. Ključno je za našu sigurnost da Rusija ne pobijedi u ovom agresorskom ratu koji vodi protiv Ukrajine, poručio je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

- Rat u Ukrajini izazov je svima nama. Pobjeda predsjednika Putina bila bi tragična za Ukrajince, ali i opasnost za nas. Tada bi mu poruka bila da će upotrijebi li vojnu silu i napadne drugu zemlju, dobiti ono što želi, a to bi i nas učinilo ranjivijima. Stoga, najbolje što možemo učiniti jest osigurati potporu Ukrajini, rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

Europska unija od početka ruske agresije Ukrajini je dodijelila oko 140 milijardi eura financijske, humanitarne i vojne pomoći. No znatna sredstva europske su zemlje počele izdvajati i za jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti. Prošla je godina bila deveta u nizu u kojoj su članice NATO-a povećale vojne proračune i rekordna po povećanju od jedanaest posto. Europske članice Saveza u ovoj će godini uložiti ukupno 470 milijardi američkih dolara u obranu, što je ravno iznosu od dva posto njihova ukupnog BDP-a. Prvi put dvije trećine članica dosegnut će cilj od dva posto.

- Prijetnja rata možda nije neizbježna, ali rat nije nemoguć. Ne treba prenapuhavati rizike rata, ali na njih treba biti spreman. A to počinje s hitnom potrebom za ponovnom izgradnjom, dopunom i modernizacijom oružanih snaga država članica EU-a, isteče Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Najveće pomake u obrambenoj potrošnji napravile su zemlje u ruskom susjedstvu. Litva je u proteklih devet godina povećala izdvajanja za obranu za čak 302 posto, Latvija za 208 posto, a Poljska za 190 posto.

Poljska, usto, najviše izdvaja za obranu u odnosu na svoj BDP - oko 4 posto, što je više i od SAD-a. Ruski predsjednik Putin kao jedno od opravdanja za pokretanje invazije na Ukrajinu navodio je opasnost od širenja NATO-a na ruske granice, no postigao je upravo suprotno.

Prošle godine Transatlanskom se savezu pridružila Finska, a ove i Švedska.

- Svim Šveđanima kažem dobro došli u NATO, kaže Jens Stoltenberg.

- Švedska je postala ponosna članica NATO-a, najuspješnije organizacije za mir i sigurnost u povijesti. Sada smo jedna od saveznica nakon više od 200 godina vojne neutralnosti. To je povijesni, ali ujedno i vrlo prirodan korak, poručio je Ulf Kristersson, švedski premijer.

Dolaskom Finske i Švedske u Savez kopnena granica NATO-a s Rusijom više je nego udvostručena, znatno je olakšama obrana baltičkih država, a NATO je u svojim redovima dobio pripadnike dviju moderno opremljenih i vrhunski osposobljenih vojski.

- Kada je predsjednik Putin pokrenuo invaziju punog opsega prije dvije godine, želio je smanjiti utjecaj NATO-a i povećati kontrolu nad svojim susjedima. Htio je uništiti Ukrajinu kao suverenu državu, ali nije uspio. NATO je veći i jači. Ukrajina je bliže članstvu u NATO-u nego ikad prije, kaže Stoltenberg.

Neće samo dolazak novih članica pridonijeti rastu broja vojnika u Transatlanskom savezu. Više članica NATO-a razmatra ponovno uvođenje vojne obveze. Među njima je i Njemačka, u kojoj je vojna obveza ukinuta 2011. Latvija je ponovno služenje vojnog roka uvela prošle godine, Švedska 2017., a Litva 2015., nedugo nakon ruske aneksije Krima. Estonija i Finska nikad ga nisu ni ukinule, a Danska od 2026. planira regrutirati i žene, što je u Norveškoj praksa posljednjih osam godina.

- Naučio sam rukovati oružjem, brinuti se za svoje stvari i prije svega upravljati tenkom. U tome sam najbolji, ističe švedski ročnik.

No nisu svi u Europi uvjereni da je potpuno oslanjanje na NATO najbolje sigurnosno rješenje jer neizvjesno je kakve će promjene donijeti skori predsjednički izbori u SAD-u. Naime, unatoč članku 5. o kolektivnoj obrani, Donald Trump upozorava da kao američki predsjednik ne bi bio spreman braniti nikoga tko nije izdvojio dogovorenih dva posto proračuna za obranu, a u toj je skupini zemalja još uvijek i Hrvatska. Francuski predsjednik Macron, stoga, poziva na snažniju, bolje integriranu europsku obranu i upozorava da Europa ne smije biti vazal SAD-a.

- Jasno je da nema obrane bez obrambene industrije. Riječ o tome da se hitna potpora Ukrajini pretvara u dugoročne napore. Put je dug jer za nama su desetljeća nedovoljnog ulaganja u vlastitu proizvodnju, rekao je Macron.

Mnogi europski dužnosnici vjeruju ipak da trenutačno ne postoji vjerodostojna alternativa američkom vojnom kišobranu. Neki, usto, spočitavaju Macronu da tezom o strateškoj autonomiji Europe nastoji progurati francuske industrijske interese. Macron je otišao i korak dalje te najavio mogućnost slanja francuskih vojnika u Ukrajinu, a spremnost da onamo pošalje vojnike u misiju obuke izrazila je i litavska premijerka. Stigla je bijesna reakcija iz Moskve.

- Govore o mogućnosti slanja NATO-ovih vojnih kontingenata u Ukrajinu. Ali sjećamo se sudbine onih koji su nekoć poslali svoju vojsku na teritorij naše zemlje. Sada bi posljedice za potencijalne intervencioniste bile mnogo tragičnije. Sve to prijeti sukobom koji uključuje korištenje nuklearnog oružja, što bi značilo uništenje civilizacije. Nisu li toga svjesni?, upozorava Vladimir Putin, predsjednik Ruske Federacije.

Rusija je, prema Putinovoj naredbi, u svibnju provela vježbe s taktičkim nuklearnim oružjem. Povod su, ističu u Kremlju, militantne izjave zapadnih dužnosnika koje su, kažu, sigurnosna prijetnja Moskvi. Praktično je to upozorenje Zapadu da se ne uključuje dublje u rat u Ukrajini, kojoj je već dostavio oružje i obavještajne podatke. Istodobno Moskva, čini se, ne preza od hibridnih napada diljem Europe.

- Napadi na poljsku granicu, napadi na IT infrastrukturu, ono što se dogodilo u Slovačkoj, destabilizacija u regiji - sve su to obilježja hibridnog ratovanja. Naravno, sve to traje već tjednima i mjesecima, naglašava Wladyslaw Kosiniak – Kamysz, poljski ministar obrane.

Poljsku je pogodila i misteriozna serija požara, a gorio je, među ostalim, golemi trgovački centar u Varšavi. U Njemačkoj je, primjerice, tijekom travnja uhićeno šest navodnih ruskih i kineskih špijuna.

Finska je pak zatvorila granicu prema Rusiji i optužila Moskvu da se koristi migracijom kao oružjem, nakon iznenadnog velikog priljeva migranata iz te zemlje, bez valjanih putnih isprava.