Bivši dužnosnik NATO-a o ratu u Ukrajini i obrambenim kapacitetima Europe

Ovotjedna Agenda: Svijet donosi intervju s umirovljenim njemačkim generalom Erhardom Bühlerom, bivšim visokim dužnosnikom NATO-a, njemačkog ministarstva obrane te bivšim zapovjednikom KFOR-a, u kojem je analizirao obrambene kapacitete Europe, stanje na ratištu u Ukrajini, a iznio je i svoje viđenje situacije na Kosovu. 

General Erhard Bühler, govoreći o situaciji na ukrajinskom ratištu i o tome koji bi sustavi oružja sa Zapada mogli konkretno pomoći u obrani od sve intenzivnije ruske agresije, rekao je da jedan sustav neće donijeti promjenu, ali naglasak bi stavio na protuzračnu obranu.

Za pomoć Ukrajini nužna je protuzračna obrana

- Mora se raditi o cijelom spektru oružja, opreme i streljiva. Naglasak bih stavio na sustave za protuzračnu obranu, projektile, rekao je.

Istaknuo je da bi zrakoplovi F-16 mogli bi biti vrijedno oružje.

- Mogli bi se suprotstaviti ruskim zrakoplovima naoružanima kliznim bombama. Te klizne bombe nisu prijetnja samo prvim crtama, nego i gradovima u njihovoj blizini. Znači, zrakoplovi F-16 mogli bi biti korisni u tom pogledu. Ali ne možemo očekivati čuda, kazao je Bühler.

Geneal Bühler, koji je u Zagrebu u povodu 75. obljetnice osnivanja NATO-a i 15. obljetnice hrvatskoga članstva u NATO-u, ocijenio je da je u ratu s Rusijom Ukrajina sada u teškom položaju.

- Kao što znate, lani su krenuli u ofenzivu, ali sada se strateški brane. Na prvim crtama, na bojištu nema previše pomaka, no korak po korak osvajaju teritorij i idu naprijed, prema zapadu. Razlog se krije u manjku streljiva, posebno topničkog, rekao je.

Dodao je da je drugi razlog takvog stanja manjak vojnika.

- Moramo premostiti jaz koji je nastao nedavno zbog činjenice da opskrba nije onoliko brza koliko bi Ukrajincima trebalo. Njihov je cilj zadržati neprijatelja na prvim crtama i udarati duboko u pozadinu, u okupiranim regijama, ali i duboko u Rusiji, rekao je general Bühler.

Zastoj u opskrbi oružja sa Zapada, Europa ne može sama

Zastoj u opskrbi oružja sa Zapada uglavnom je nastao zbog situacije u američkom Kongresu, a Bühler misli da Europa u bliskoj budućnosti ne može osigurati dostojnu zamjenu.

- Moramo biti realni. Trebamo najvećeg partnera u NATO-u. Trebamo resurse SAD-a, resurse industrije oružja SAD-a. Pod tim mislim na Ukrajinu i na nas koji podupiremo Ukrajinu. Europa ne može sama uspjeti u tome, kazao je.

Dodao je da je Europa pojačala potporu, posebno ove godine, ali da to još uvijek nije dovoljno.

Optimističan je, jer smatra kako je SAD-u u interesu da Ukrajina pobijedi u ratu te vjeruje da će se u bliskoj budućnosti pronaći rješenje. U prilog tome, rekao je, ide i najava da će Zastupnički dom Kongresa zasjedati već idućeg tjedna.

U nastavku pogledajte dio intervjua.

Prilog o jačanju obrambenih mogućnosti istočnog krila NATO-a pripremio je novinar Vibor Vlainić: 

O aktualnoj sigurnosnoj situaciji na Kosovu

General Erhard Bühler, koji je godinu dana bio zapovjednik KFOR-a, međunarodnih snaga na Kosovu, i dalje prati situaciju na Kosovu, posebno sigurnosnu.

Komentirao je teroristički napad na manastir u selu Banjska koji je prije nekoliko mjeseci izvela naoružana skupina iz Srbije i nedavnu izjavu kosovskog ministra unutarnjih poslova, o tome kako imaju u informacije da je dvjestotinjak ljudi iz Srbije naoružano i spremno na neku vrstu napada na Kosovu.

- Taj dio Europe, ne samo Kosovo, destabilizirao se nakon početka rusko-ukrajinskog rata. Napad na manastir u selu Banjska svakako je bio teroristički. Koliko ja znam i mogu procijeniti, nije moguće da su napad izveli sami. Neke institucije srpskih sigurnosnih snaga sigurno su bile upletene. U najmanju su ruku znale za napad i poduprle ga. Inače nije moguće vježbati na službenom poligonu srpskih snaga. (...) U državi poput Srbije to nije moguće a da za to ne znaju najviše razine, rekao je.

Što se tiče nove prijetnje, kazao je da ne zna za takve informacije koje vjerojatno imaju obavještajne službe.

Ratna retorika na Kosovu nije potrebna

- Kosovo je u veoma dobrom položaju. Na Kosovu su vojne snage s mandatom Vijeća sigurnosti. Brinu se za sigurnost Kosova. Brinu se za sigurnost Kosova. Ne moraju se donositi nikakve odluke, nema konzultacija oko 5. članka, nije vam potrebna nikakva odluka. Ondje su već mirovne snage. To je 6000 vojnika iz naših zemalja: iz Hrvatske, Njemačke, SAD-a itd. Ako to znamo, nema razloga da nastavimo s tom ratnom retorikom, s obje strane, ocijenio je bivši zapovjednik KFOR-a.

Dodao je da nije prihvatljivo podupirati terorističku skupinu, niti je prihvatljivo da srpska vojska šalje vojsku na granicu s Kosovom i prijeti Kosovu.

- Nije prihvatljiva ni retorika srpske vlade. Ali također nije ni nužno stalno govoriti o ratu. To je zapreka u razvoju cijele regije. Ne smijemo njegovati takvu retoriku koja plaši ljude, posebno na Kosovu, ali i u zemljama oko Kosova, rekao je.

Savjetovao je rješenje koje polazi od najviše razine.

U nastavku pogledajte drugi dio intervjua.