Eurozastupnici traže ulaganja u obranu i "vojni Schengen"

Europski parlament pozvao je na jačanje vojne spremnosti zemalja Unije uspostavom tzv. vojnog Schengena i promicanjem zajedničke nabave za potrebe obrane.

Eurozastupnici su na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu u izvješću o vojnoj mobilnosti pozvali na uklanjanje unutarnjih granica u EU-u za kretanje vojnih postrojbi i opreme po uzoru na civilni schengenski prostor.

Ruski rat protiv Ukrajine ponovno je privukao pozornost na vojnu mobilnost i hitnu potrebu za olakšavanjem brzog prekograničnog kretanja trupa, opreme i imovine diljem Europe jer je vojna mobilnost bitan čimbenik zajedničke europske sigurnosti i obrane, ali i ključna za sigurnost istočnog krila, posebno baltičkih zemalja i Poljske, ističu eurozastupnici.

Rezolucija o vojnoj mobilnosti 

Rezolucija Parlamenta pozdravlja prijedlog Komisije da se proračun za vojnu mobilnost u sljedećem dugoročnom proračunu poveća na više od 17 milijardi eura i poziva zemlje EU-a da se suzdrže od smanjenja ovog prijedloga, kao što su to učinile u proračunu za 2021.-2027.

Modernizacija 500 infrastrukturnih "žarišta", poput mostova ili tunela, zahtijevala bi najmanje 100 milijardi eura, dodaju, pozivajući Komisiju da pojednostavi postupke za dobivanje financiranja za projekte dvojne namjene, objavio je Europski parlament.

Instrument za povezivanje Europe (CEF) glavni je instrument financiranja vojne mobilnosti. U okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. 2027. za sufinanciranje prometne infrastrukture dvojne namjene u okviru Instrumenta za povezivanje Europe dodijeljen je proračun od približno 1,7 milijardi EUR. Taj je iznos 75 % manji od 6,5 milijardi EUR koje je prvotno, uz potporu Parlamenta, predložila Komisija.

Zastupnici također žele da EU slijedi primjer NATO-a i osigura da trupe za brzu reakciju mogu prijeći unutarnje granice EU-a u roku od tri dana u mirnodopsko vrijeme i u roku od 24 sata u kriznoj situaciji.

Latvijski konzervativac Roberts Zile (ECR), suizvjestitelj za rezoluciju, naglasio je da vojna mobilnost postala još hitnija s obzirom na ruski ratni sukob protiv Ukrajine te da nema vremena za gubljenje.

Rezolucija o vojnoj mobilnosti prihvaćena je u srijedu s 493 glasa za, 127 protiv i 38 suzdržanih.

Istog su dana eurozastupnici prihvatili izvješće o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. s 425 glasova za, 120 protiv i 96 suzdržanih.

Zastupnici kažu da zemlje EU-a trebaju pojačati zajedničku nabavu obrambene opreme kako bi izbjegle daljnju fragmentaciju tržišta.

U tom smislu istaknuli su potrebu usklađivanja plana EU-a za spremnost 2030. s konkretnim ciljevima utvrđenim u Europskoj strategiji obrambene industrije (EDIS), posebno postizanjem najmanje 40% zajedničke nabave do 2030., najmanje 35% obrambene trgovine unutar EU-a do 2030. i najmanje 50% nabave obrambenih proizvoda proizvedenih u EU-u do 2030. i 60% do 2035., navodi Parlament u objavi.

Hrvatska na ključnim vojnim koridorima

Izvješća su podržale HDZ-ove eurozastupnice Željana Zovko, članica Odbora za sigurnost i obranu, i Nikolina Brnjac, članica Odbora za promet i turizam, ističući činjenicu da dva europska vojna koridora uključuju i Hrvatsku.

Zovko ističe i da prema Izvješću o vojnoj mobilnosti dva od četiri glavna prometna koridora prolaze kroz Hrvatsku, ocjenjujući da će to znatno pridonijeti razvoju nacionalne infrastrukture, unapređenjem cestovne, željezničke i mostovne povezanosti.

Ravnopravno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u svim fazama europskih obrambenih projekata "ključno je za inovativnu, konkurentnu i otpornu industriju", naglašava Zovko.

Brnjac ističe činjenicu da izvješće stavlja naglasak na četiri prioritetna europska koridora - sjeverni, istočni, srednjo-južni i srednjo-sjeverni koji su ključni za brzo i učinkovito premještanje vojnika i vojne opreme diljem Unije te da potvrđuje da geografski opseg europske vojne mobilnosti nadilazi isključivo istočni bok Unije te obuhvaća cijeli europski kontinent od Finske do Iberijskog poluotoka.

Brnjac ističe da ulaganja u željeznice, luke, unutarnje plovne putove, logistička čvorišta i energetske mreže istodobno jačaju obrambene kapacitete Unije, podupiru europsku industriju i potiču uravnotežen regionalni razvoj.