Anušić: Retorika iz Srbije je zabrinjavajuća

U trenutku kada geopolitička situacija postaje sve složenija i broj sukoba u svijetu raste u Zagrebu je održana rasprava o novoj eri europske sigurnosti. Ulaganja u obranu, zajednička nabava vojne opreme članica Europske unije, suradnja, promicanje inovacija bile su glavne teme. Istaknuto je i da hrvatske tvrtke mogu dati velik doprinos jačanju obrambenih kapaciteta Unije.

Retorika zemalja s kojima Hrvatska graniči, a nisu članice Europske unije ni NATO-a niti to žele biti, "zabrinjavajuća" je, rekao je ministar obrane Ivan Anušić i u tom kontekstu istaknuo Srbiju za koju je kazao da sada raspolaže s ozbiljnim ofenzivnim sustavima.

- Permanentna retorika iz tih zemalja je zabrinjavajuća. Prema informacijama koje mi imamo, u ovom trenutku Srbija raspolaže s ozbiljnim ofenzivnim sustavima koji su izuzetno kompleksni, skupi i koje nabavljaju već punih četiri, pet ili šest godina, kazao je Anušić na konferenciji o europskoj obrambenoj industriji u hotelu Westin u Zagrebu.

Jedine dvije Hrvatskoj granične zemlje koje nisu članice EU-a ili NATO-a su Srbija i BiH. 

Službeni Beograd i dalje namjerava nastaviti kupovati naoružanje koje može biti izuzetno opasno kada bi se upotrijebilo, dodao je Anušić na konferenciji "Nova era europske sigurnosti: strategija, zajednička ulaganja i industrija" u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Srbija ponovno uvodi vojni rok, objavio je u krajem siječnja predsjednik Aleksandar Vučić rekavši da je zabrinut zbog navodnog formiranja vojnih saveza protiv Srbije, očito aludirajući na vojnu suradnju Hrvatske, Albanije i Kosova. 

Dodao je da su "drastično i dramatično" uvećani obrambeni kapaciteti ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Anušić je priznao da ne zna koji motivi stoje iza tog procesa naoružavanja Srbije i da ne želi nagađati, ali da se pitanje obrane ne smije promatrati kao nešto što nije potrebno jer se može računati na zaštitu neke treće zemlje.

- Moramo se pripremati kako bismo zaštitili svoje granice, životni prostor i narod, kazao je.

Jednako tako, Europa mora pod hitno mijenjati način funkcioniranja kada je riječ o obrani i sigurnosti jer je dosad ulagala u civilnu infrastrukturu, razvoj civilnog društva, poljoprivrede i gospodarstva, odnosno svega onoga što se nije izravno doticalo obrane, smatra Anušić.

Anušić: Europa je zakasnila u obrani svojih istočnih granica

Jaka i samostalna Europska unija - cilj je višegodišnjeg plana ulaganja u vojne sposobnosti. Do kraja desetljeća za to je osigurano više od 800 milijardi eura.

- Mi moramo pokazati da Europa nije kanta za našutavanje i da se s Europom ne možemo sprdati i da Europa ne može biti tako snažna, velika, gospodarski jaka, a sigurnosno toliko porozna, rekao je Anušić.

Također, Europa pitanju obrane, a naročito obrane svojih istočnih granica, mora pristupiti kao jedinstvena cjelina, dodajući da je u tome uvelike zakasnila, kazao je. 

- Sve države na istočnim granicama EU-a ili NATO-a, trebaju imati poseban tretman u financiranju naoružanja i opreme jer će možda biti iduće koje će biti na meti i vjerojatno iskušane (kako bi se vidjelo) koliko je NATO spreman braniti svoje granice, rekao je Anušić.

Pojasnio je da u prvom redu misli na baltičke zemlje, Finsku i Rumunjsku, ali i na Hrvatsku, koja na jugoistoku graniči sa zemljama koji nisu u NATO-u niti to žele biti. 

- Jako kaskamo i teško dolazimo do zaključaka. Teško donosimo odluke kao Europa, generalno. Zakasnili smo, to je definitivno. Možemo samo zahvaliti dragom Bogu i ukrajinskim vojnicima i narodu što je uspio Ruse četiri godine držati daleko od granica EU-a, izjavio je.

- Europa se uspjela zaštiti ne zahvaljujući svojoj sposobnosti i političkoj odlučnosti i kvalitetnim odlukama, nego hrabrosti i sposobnosti Ukrajini da se odupre invaziji, dodao je ministar.

Istaknuo je da je situacija u Ukrajini lekcija za Europu i da se mora trgnuti.

Priznao je da njegov govor možda djeluje suviše mračno, ali ustvrdio da se tako razgovaralo 2014. kada su se pojavile prve naznake današnjih problema, odnosno ruska aneksija Krima, "ne bismo imali ni jedan posto ovih glavobolja".

Poseban je naglasak na jačanju istočnih granica Unije te NATO-a kojem su se nakon ruskog napada na Ukrajinu pridružile Finska i Švedska. 

- Vidimo kako se Rusija ponaša, njezini ciljevi nadilaze Ukrajinu. Stoga smo zadovoljni što Europa preuzima veću ulogu u jačanju obrane i sigurnosti, razvija partnerstvo s europskom industrijom, ali i podiže spremnost civilnog stanovništva, kazala je Anna Boda, veleposlanica Kraljevine Švedske u RH.

Obrambene sposobnosti znatno su više od pukog naoružavanja - uključuju suradnju, obuku, uvježbavanje, strategiju - u čemu Europa zasad kasni.

- Europa mora razviti one nedostajuće vojne sposobnosti, to se zove strategic enablers, koje zasad pruža preko NATO-a samo SAD. To su dakle C4ISTAR, dakle obavještajne sposobnosti, od obavještajnih satelita u orbiti do digitalizirane bojišnice, istaknuo je doc. dr. sc. Robert Barić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Hrvatska se u modernizaciji svoje vojske oslanja i na zajedničku europsku nabavu.

U kontekstu jačanja obrambenih kapaciteta Hrvatske i suradnje s partnerima, Goran Basarac i Željana Zovko istaknuli su ulogu domaće vojne industrije.

- Imamo određene velike nabave poput Leoparda, Tatri i CAESAR-a. To su sustavi koje Hrvatska ne proizvodi i tu tražimo pomoć partnera. Međutim, u proizvodnji malog naoružanja, pušaka, pištolja i balističkih kaciga - imamo što ponuditi, kazao je Goran Basarac, predsjednik Uprave Agencije Alan.

Osječka tvrtka Orqa već je prisutna na međunarodnom tržištu - dronovima oprema članice najvećeg vojnog saveza.

- Poslujemo u nekih 26 od 32 zemlje NATO-članice. Naši sustavi su u upotrebi u vojskama mislim 11 ili 12 NATO zemalja, ono gdje direktno znamo da smo u kontaktu s korisnicima, i u Europi i u Sjevernoj Americi, naveo je Srđan Kovačević, predsjednik Uprave tvrtke Orqa.

Plan naoružavanja Europe trebao bi donijeti novi zamah domaćim tvrtkama.

- Radim kontinuirano da hrvatska vojna industrija sudjeluje sa srednjim i malim poduzećima u dijelu ogromnog kolača sredstava koja su na raspolaganju za obrambenu industriju, dodala je Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu.

Pristup obrani i sigurnosti Europa mijenja iz temelja - i njezini stanovnici prepoznaju da su za odgovor na globalne izazove nužna ulaganja i jedinstvo.