Raste pritisak na Macrona nakon nasilnih nemira zbog mirovinske reforme

Francuska policija uhitila je u četvrtak navečer 217 ljudi tijekom prosvjeda u Parizu protiv kontroverzne mirovinske reforme koja je progurana kroz parlament bez konačnog glasovanja u donjem domu, izvijestili su lokalni mediji. Francuski predsjednik Emmanuel Macron suočava se s najvećim izazovom svojoj vlasti od prosvjeda takozvanih Žutih prsluka nakon što je njegova odluka da bez glasanja u parlamentu progura spornu mirovinsku reformu izazvala nasilne nemire preko noći. 

Televizijska kuća France Info citirala je policijske izvore koji kažu da je 217 ljudi uhićeno dok su neredi izbili na Trgu sloge u središtu Pariza u blizini mjesta sastanka donjeg doma parlamenta.

Prema medijskim izvješćima, interventna policija upotrijebila je vodene topove i suzavac. Prosvjednici su, među ostalim, palili drvene palete i bacali predmete na policajce. U trenutku izbijanja sukoba na trgu je bilo oko 6.000 protivnika mirovinske reforme.

Francuska vlada je u četvrtak poslijepodne odlučila u posljednji trenutak provesti najvažniji reformu predsjednika Emmanuela Macrona koja predviđa postupno povećanje dobi za umirovljenje sa 62 na 64 godine. Vlada je u proceduri zaobišla donji dom parlamenta, Nacionalnu skupštinu, gdje je rezultat glasovanja bio na granici za donošenje odluke.

U francuskom ustavu postoji poseban članak koji to vladi omogućuje. Reforma se još može srušiti izglasavanjem nepovjerenja Vladi.

Prosvjedi su izbili i u drugim francuskim gradovima, a sindikati su pozvali da se novi nacionalni dan štrajkova i prosvjeda održi sljedeći četvrtak. Milijuni ljudi već su izašli na ulice protiv prijedloga reforme.

Zapaljeni su automobili u Parizu i drugim francuskim gradovima, ali prosvjedi u kojima je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi uglavnom su bili mirni. Sindikati su pozvali radnike da podrže prosvjed u većem broju i u petak su nakratko blokirali parišku obilaznicu.

- Dogodilo se nešto ključno, a to je da su se odmah dogodile spontane mobilizacije u cijeloj zemlji, rekao je vođa krajnje ljevice Jean-Luc Melenchon. 

Reformom mirovinskog sustava podiže se dob za umirovljenje u Francuskoj sa 62 na 64 godine. Vlada objašnjava da je to ključno kako ne bi došlo do kolapsa sustava, no sindikati i većina Francuza ne slažu se s tim.

Glavni francuski sindikati objavili su da će nastaviti svoju mobilizaciju kako bi pokušali iznuditi promjene. Prosvjedi su održani u brojnim gradovima, uključujući u Toulonu u petak, a novi su planirani za vikend. Nacionalna industrijska akcija planirana je za četvrtak.

Iako su osmodnevni nacionalni prosvjedi od sredine siječnja i mnoge druge lokalne industrijske akcije do sada bili uglavnom mirni, nemiri tijekom noći podsjetili su na prosvjede Žutih prsluka koji su izbili krajem 2018. zbog visokih cijena goriva i natjerali Macrona na djelomične ustupke glede poreza na ugljik.

Ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin rekao je da je policija uhitila oko 310 ljudi i obećao je da će se obračunati s izazivačima nemira. 

Oporbeni zastupnici rekli su da će podnijeti parlamentu prijedloge za glasanje o povjerenju kasnije u petak. No male su šanse da to prođe, osim ako se ne formira savez zastupnika sa svih strana, od krajnje ljevice do krajnje desnice.

Glasanje u parlamentu vjerojatno će se održati za vikend ili u ponedjeljak.

Macron će htjeti brzo okrenuti stranicu pošto vladini dužnosnici već pripremaju veći broj socijalno usmjerenih reformi. Osim toga, u nekom trenutku možda će odlučiti otpustiti premijerku Elisabeth Borne koja je predvodila raspravu o mirovinama.

Oba ta poteza teško će suzbiti bijes na ulicama. 

Usred nemira u četvrtak navečer netko je na izlogu dućana istaknuo: "Uništimo ono što uništava nas".

Macronova mirovinska reforma - Pirova pobjeda?

Manevar francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kojim je zaobišao Narodnu skupštinu kako bi progurao omraženu mirovinsku reformu bez glasanja u donjem domu parlamenta mogao bi osigurati reformu za koju tvrdi da je prijeko potrebna za spas mirovinskog sustava, ali bi se mogao pokazati i kao Pirova pobjeda.

Manevar francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kojim je zaobišao Narodnu skupštinu kako bi progurao omraženu mirovinsku reformu bez glasanja u donjem domu parlamenta mogao bi osigurati reformu za koju tvrdi da je prijeko potrebna za spas mirovinskog sustava, ali bi se mogao pokazati i kao Pirova pobjeda.

Vlada je, naime, odlučila posegnuti za posebnim ustavnim postupkom kako bi bez glasanja u parlamentu progurala spornu mirovinsku reformu, a radi se o proceduri po članku 49. točka 3. ustava koja Macronu omogućuje da povisi granica za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.

Posežući za posebnim ustavnim ovlastima umjesto da riskira odbacivanje reforme u donjem domu, Macron je samo dao novo streljivo oporbi i čelnicima sindikata koji reformu nazivaju nedemokratskom.

Njegov potez također ide na ruku krajnjoj desnici.

- Ovo je demokratski državni udar, rekla je čelnica krajnje desnice Marine Le Pen na kaotičnoj sjednici parlamenta.