U Francuskoj prosvjedi zbog mirovinske reforme

Francuska premijerka Elisabeth Borne iskoristila je u četvrtak posebni ustavni postupak da bi mirovinska reforma prošla u parlamentu bez glasanja, potez koji je lijeva oporba dočekala galamom, zvižducima i sloganima protiv reforme. Sindikati planiraju još jedan dan štrajkova i prosvjeda protiv mirovinske reforme, rekla je glasnogovornica sindikata.

Ujedinjeni sindikalni front nastavlja zahtijevati povlačenje reforme i poziva na još jedan dan štrajkova i prosvjeda u četvrtak, 23. ožujka, rekla je na konferenciji za medije Catherine Perret, dužnosnica sindikata CGT.

Vlada je posegnula za posebnim ustavnim postupkom kako bi progurala spornu mirovinsku reformu bez glasanja u parlamentu. Procedura po članku 49. točka 3. ustava omogućit će da se za dvije godine povisi granica za odlazak u mirovinu na 64 godine. Predsjednik Emmanuele Macron i vlada kažu da je kasniji odlazak u mirovinu nužan da bi se do kraja desetljeća mirovinski sustav izveo iz "crvenog".

Tisuće prosvjednika okupile su se poslijepodne na Trgu sloge u Parizu kao odgovor na Macronov potez. Zapalili su drvene palete nakon čega je policija zatvorila to područje. Policija je navodno bacila suzavac na prosvjednike.

Prosvjedi i u drugim gradovima

U gradu Grenobleu na jugozapadu zemlje među stotinama prosvjednika bila je i predstavnica sindikata CGT Karen Mantovani, koja je rekla da je očito bila naivna kada je mislila "da će oni barem malo poštovati demokraciju", prenosi francuska novinska agencija AFP.

U gradu Lilleu jedan je prosvjednik upitao kako je predsjednik Macron mogao prečuti protivljenje javnosti reformi. Na transparentu ga je pitao treba li mu slušni aparat.

U Lyonu, na jugu zemlje, oko 400 ljudi okupilo se kako bi pozvali Macrona da podnese ostavku.

Ljevičari i desničarski nacionalisti već su najavili zahtjeve za izglasavanjem nepovjerenja koje moraju podnijeti do petka poslijepodne.

Kako javlja njemačka novinska agencija dpa, malo je vjerojatno da će vlada pasti jer je čelnik republikanaca Eric Ciotti već izjavio da njihovi zastupnici neće podržati izglasavanje nepovjerenja.

Pokretanje procedure po članku 49. točki 3. ustava, koja omogućuje usvajanje zakona po kojem bi se za dvije godine povisila granica za odlazak u mirovinu na 64 godine, pokazuje da predsjednik Emmanuel Macron i njegova vlada nemaju za tu mjeru većinu u Narodnoj skupštini.

Premijerka Elisabeth Borne zviždcima je dočekana u Nacionalnoj skupštini gdje je stigla kako bi najavila posebni postupak. Sjednica je na dvije minute prekinuta kada su lijevi zastupnici zapjevali himnu i tako spriječili premijerku da govori. Kada je zasjedanje nastavljeno, Borne je izašla za govornicu, ali ju je ometala galama oporbenih zastupnika koji su izvikivali "ostavka".

- Ne možemo se igrati s budućim umirovljenicima, reforma je nužna, rekla je Borne braneći posebnu proceduru.

Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen izjavila je da bi premijerka trebala odstupiti.

- Posezanje za člankom 49. je znak slabosti, istaknula je i okrenuvši se prema Borne poručila "Morate otići".

Glasovanje u parlamentu

Gornji dom parlamenta, Senat je ranije u četvrtak dao zeleno svjetlo zakonu zahvaljujući potpori senatora iz konzervativnih Republikanaca (LR). No, glasanje u Nacionalnoj skupštini koje se trebalo održati kasnije prošlo bi sasvim drugačije. Ondje su zastupnici LR-a podijeljeni i vlada, koja treba njihove glasove, u posljednji je trenutak odlučila da neće biti izjašnjavanja.

Potez vlade vjerojatno će dodatno razbjesniti sindikate, prosvjednike i lijevu oporbu koji kažu da je mirovinska reforma nepoštena i nepotrebna.

- Ova vlada nije dostojna Pete Republike i francuske demokracije. Parlament se šikanira, ponižava do kraja, rekao je Fabien Roussel, čelnik Komunističke partije.

Šef socijalista Olivier Faure izjavio je da bi takav potez mogao "raspiriti nekontrolirani bijes" nakon višetjednih štrajkova i prosvjeda.

Macronov neuspjeh da osigura većinu za usvajanje mirovinske reforme ne samo da je ozbiljan udarac njegovim reformskim naporima, nego bi mogao poništiti velik dio političkog kapitala za nastavak drugog predsjedničkog mandata koji ističe 2027.