Jandroković u Rimu: Demokratska otpornost počinje u svakodnevnom životu

Današnja društva izložena su brojnim prijetnjama kojima je meta naša demokracija, a cilj je stvoriti podjele u društvu i posijati nepovjerenje, rekao je u četvrtak u Rimu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, dodajući da otpornost demokracije počinje u svakodnevnom životu.

Jandroković sudjeluje na Europskoj konferenciji predsjednika parlamenata država članica Vijeća Europe koja se održava u talijanskom glavnom gradu 15. i 16. listopada, 50 godina nakon što je takav skup prvi puta održan u Rimu.

Prijetnje demokraciji, izazovi umjetne inteligencije i pitanje što parlamenti mogu učiniti kako bi obnovili međunarodni poredak utemeljen na pravilima tri su glavne teme skupa predsjednika parlamenata iz 46 država članica Vijeća Europe i drugih zemalja.

- Demokracija nije apstraktan koncept, potrebna su desetljeća da se izgradi. Danas su sva naša društva izložena brojnih prijetnjama koje ciljaju temelje naše demokracije - izborne procese, institucije i javno povjerenje. Cilj tih napada je stvoriti podjele u našim društvima i posijati nepovjerenje, kazao je predsjednik Sabora.

Istaknuo je da će demokracije pretrpjeti ozbiljnu štetu ako "ljudi počnu vjerovati da su izbori namješteni, da mediji i političari lažu, a da ih parlamenti više ne predstavljaju".

- Stoga moramo brzo identificirati naše slabosti, u zaštiti naših građana i institucija, rekao je.

Kazao je kako je u tom poslu potreban angažman cijelog društva - neovisnih medija, civilnog društva, škola, sveučilišta i tehnoloških platformi.

- Vjerujem da demokratska otpornost počinje u svakodnevnom životu ljudi. U gradovima, školama, sveučilištima i drugim institucijama, kazao je, dodajući da se snaga demokracije ne može mjeriti samo prijetnjama koje smo spriječili nego i povjerenjem u institucije.

Oko 70 predsjednika ili potpredsjednika parlamenata sudjeluje na konferenciji u Rimu koja se održava svake dvije godine pod pokroviteljstvom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE).

Sudjeluju i predstavnici parlamenata nekoliko zemalja koje imaju partnerski, promatrački ili susjedski status u odnosu na Vijeće Europe, kao i čelnici nekoliko međuparlamentarnih skupština.