Kada mladi u Europi napuštaju roditeljski dom?

Kada mladi u Europi napuštaju roditeljski dom? Eurostatovi lanjski podaci kažu: u prosjeku - s 26 godina i 4 mjeseca. Naravno, to varira od zemlje do zemlje članice.

Obiteljsko gnijezdo najranije napuštaju Finci - s 21 godinom i 3 mjeseca. Prije 23. iz kuće odlaze i njihovi susjedi sjevernjaci: Šveđani, Danci i Estonci.

Južnije je nešto opuštenije.

Talijani od roditelja odlaze s 30 godina, koji mjesec kasnije i Maltežani, Bugari, Španjolci, Grci i Slovaci.

Roditelje najkasnije napuštamo: mi - Hrvati. Iz roditeljskog doma odlazimo u prosjeku s 33 godine i 4 mjeseca. Izdvajamo se i po još nečemu. Naime, dok je devet zemalja u kojima su muškarci - lani, u prosjeku, iz kuće odlazili nakon 30. godine života - samo je jedna u kojoj je to slučaj i sa ženama - Hrvatska.

U šali, prijatelji mu govore da živi u "Hotelu mama". Ivan Bitunjac iz Slavonskog je Broda, predaje društvene predmete na tri škole i s 41. godinom je samac koji živi s roditeljima.

- Zapravo većinu novca koji zaradim na neki način spiskam putujući Europom i bilo bi mi žao taj novac dati nekakvom gazdi za podstanarstvo ili doživotno se privezati za kredit, kaže.

I tako uživa u sustavu tradicionalne obiteljske solidarnosti, kako se to stručno zove, kao i u drugim zemljama u kojima mladi, pogotovo muškarci iznad 30, teško napuštaju roditeljsko gnijezdo. Poput Španjolske, Grčke, Italije i Malte. 

- Hrvatska ima nižu ekonomsku razvijenost kao i južnoeuropske zemlje u zapadnoeuropskim zemljama i onda je razina plaće niža, a samim time priuštivost stambenog prostora odnosno nekretnina u Hrvatskoj je također niža, rekao je Zdenko Babić, predstojnik Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prosječna Španjolka od roditelja će se odseliti malo prije tridesete. Yaite ima 17 i ne može to dočekati, ali najveći joj je problem, kako kaže, visoka najamnina.

Prosječni Poljak od kuće odlazi s 30. No Michalu i njegovoj djevojci posrećilo se.

- Živimo u stanu tetke moje djevojke pa smo mogli početi živjeti sami s 22 godine. Inače bi bilo teško, kaže Michal Prorok, turist iz Poljske.

Osnovni problem su financije. Dok cijene divljaju - kako doći do stambenog prostora, bila to kuća ili stan?

- Pogotovo kad je ovakvo tržište gdje ti za kvadrat trebaš dat 3-4 tisuće eura, i onda je teško zaradit takav novac. Ljudi ne žele pod kreditima živjet i onda je teško riješit stambeno pitanje, kaže Alen, Rijeka.

U uredu za demografiju kažu - kod nas je običaj da zajedno živi više obitelji. No problema su svjesni.

- Znate da je u postupku izrada Nacionalnog plana stambene politike koja ide u smjeru kako bi se riješila ta goruća pitanja. Vlada je kroz ovih nekoliko godina sufinancirala kreditno rješavanje stambenog pitanja, imamo i onaj POS program, rekla je Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

- U Hrvatskoj nemamo kvalitetnu stambenu politiku. Mi imamo neke programe koji su uvijek parcijalni programi, ističe profesor Babić.

Dok je tako, mladi su prepušteni tržišnim zakonima i zato je kod kuće - najsigurnije i najljepše.