Srbija između prosvjeda, europskih kritika i geopolitičkog balansiranja

Studentski pokret u Srbiji najavio je novi veliki prosvjed 23. svibnja. Studenti traže raspisivanje izvanrednih izbora. Predsjednik Aleksandar Vučić kaže da bi parlamentarni izbori mogli biti ili u srpnju ili najesen. 

Zbog neprovođenja reformi, Srbija kasni isplata milijarde i pol eura iz Bruxellesa. Europska komisija kritizirala je i kupnju kineskih hipersoničnih raketa CM-400. 

Političke podjele u zemlji sve dublje

Studentski prosvjedi u Srbiji, sve veće kritike iz Bruxellesa, optužbe na račun neovisnih medija i nastavak balansiranja između Europske unije, Rusije i Kine dodatno produbljuju političke podjele u zemlji.

Pod sloganom "Studenti će pobijediti" prosvjednici su ponovno izašli na ulice Beograda, tražeći političku odgovornost nakon tragedije na novosadskom kolodvoru, kada je u urušavanju nadstrešnice poginulo 16 ljudi. Za razliku od ranijih prosvjeda, ovaj je prošao bez policijske intervencije.

- Studenti su nas probudili i zahvaljujemo im na tome, duboko im se klanjamo, jer smo šutjeli i stalno se povlačili. Ovo treba nastaviti dok se ne završi, rekla je prosvjednica Dragica Popović.

- Siti smo života u Srbiji kakav jest, nešto se mora promijeniti, poručio je Vladimir Starčević.

- Jedino rješenje su izbori. Mirno rješenje koje oni ne prihvaćaju, rekao je Nebojša Lukić.

Iz vladajuće koalicije, međutim, poručuju da nema potrebe za prijevremenim izborima.

- Naš je prijedlog da se izbori održe u redovnom rasporedu radi trenutačne situacije i ukupne stabilnosti, kako bismo se na miran i stabilan način zaštitili od globalnih događaja, rekao je predsjednik Ujedinjene seljačke stranke Milija Miletić.

Korupcija, inflacija i nezadovoljstvo građana

Iako Srbija bilježi gospodarski rast i privlači strane investicije, dio građana to ne osjeća, a među glavnim izvorima nezadovoljstva ostaju korupcija, klijentelizam i slabost institucija, osobito pravosuđa.

- Uz izostanak socijalnog dijaloga i činjenicu da rješenje ne tražimo ni kroz taj dijalog, zahtijevamo stvarno povećanje plaća. Svako dosadašnje povećanje progutala je inflacija, a kupovna moć stalno se smanjuje, rekao je čelnik Konfederacije autonomnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović.

Srbija je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji više od desetljeća, no Bruxelles pokazuje sve veće nezadovoljstvo smjerom kojim zemlja ide. Privremeno je zaustavljena isplata dijela sredstava iz Plana rasta, instrumenta namijenjenog jačanju gospodarstva i ubrzanju europskih integracija.

Od predviđenih 1,6 milijardi eura Srbiji je dosad isplaćeno oko 110 milijuna.

- Sve više smo zabrinuti zbog onoga što se događa u Srbiji. Dijelim zabrinutost koju su izrazili zastupnici u Europskom parlamentu, od zakona koji potkopavaju neovisnost pravosuđa do obračuna s prosvjednicima i ponavljajućeg miješanja u neovisne medije. Trenutačno procjenjujemo ispunjava li zemlja još uvijek uvjete za isplate u okviru financijskih instrumenata EU-a, rekla je europska povjerenica za proširenje Marta Kos.

Srbijanski veleposlanik pri Europskoj uniji Danijel Apostolović tvrdi da formalne odluke o blokadi sredstava nema.

- Ono što mi je najvažnije jest da nema formalne odluke Europske komisije o zamrzavanju, obustavi ili otkazivanju sredstava Srbiji, rekao je.

Između Bruxellesa, Moskve i Pekinga

Europska komisija Beogradu zamjera istodobno približavanje Europskoj uniji i održavanje bliskih odnosa s Rusijom i Kinom.

Srbija je posljednjih godina velik dio vojne opreme nabavljala iz Kine, uključujući i supersonične balističke projektile CM-400. Predsjednik Aleksandar Vučić tvrdi da Srbija nema ofenzivne namjere, ali i da će nastaviti jačati vojne kapacitete.

Kina istodobno postaje sve važniji investitor u srbijansku infrastrukturu.

- Ovaj projekt je vrlo važan i od velikog je značaja za promicanje aktivnosti u središnjoj i istočnoj Srbiji, kao i za razvoj infrastrukture i važnu komponentu plana razvoja Srbija 2030, rekao je kineski veleposlanik u Srbiji Li Ming.

Vučić je pak infrastrukturne projekte predstavio kao simbol razvoja i partnerstva.

- Danas ponovno gradimo ove ceste, ali ovaj put od čelika i betona, kako bismo osigurali da geografska udaljenost više ne bude prepreka prijateljstvu i razvoju, rekao je.

Sve veći pritisak na neovisne medije

Na udaru predsjednika Vučića često se nalazi i Hrvatska, koju optužuje za navodno miješanje u unutarnje političke procese u Srbiji.

Istodobno, stanje medijskih sloboda u zemlji dodatno se pogoršava. Reporteri bez granica upozoravaju da je sloboda medija na Zapadnom Balkanu na najnižoj razini u posljednjih 25 godina, a Srbija je među najproblematičnijim državama.

- U posljednje dvije ili tri godine obaraju se rekordi, imamo 30 do 40 prijava mjesečno. Smatramo da ima mnogo neprijavljenih slučajeva, rekao je predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić.

Glavna urednica Istinomera Milijana Rogač upozorila je na koordinirano oblikovanje medijskog narativa.

- Jedna skupina služi za ciljanje neprijatelja, druga za nacionalističke poruke, treća za promicanje ekonomskog uspjeha. To je integrirana mreža, integrirana igra vrhovnog naratora, rekla je.

Prema navodima iz priloga, od dolaska Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine, velik dio srbijanskog medijskog prostora izravno je ili neizravno povezan s vladajućim strukturama.

Gostovanje Marka Savkovića, višeg savjetnika u Fondu ISAC i Vlade Vurušića, novinara Jutarnjeg lista, možete pogledati u nastavku, na YouTube kanalu "HRT vijesti" ili preko multimedijske usluge HRTi. Emitirana izdanja dostupna su u videoteci platforme.