Plenković: Hrvatskoj potrebna sredstva za koheziju i poljoprivredu

Geopolitičke okolnosti i novi prioriteti moraju se uzeti u obzir, ali Hrvatskoj ostaje važno osigurati sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, rekao je premijer Andrej Plenković u petak na konferenciji o budućem dugoročnom proračunu Europske unije. 

- Dobro je i za Hrvatsku da se ta rasprava odvija jer ovdje postoji jedan dio aktera koji nariču već tjednima i mjesecima kako će europski fondovi i europska sredstva nestati, kako će se Europska unija samoukinuti pa nije loše čuti ovdje da je ukupni proračunski prijedlog Europske komisije dva bilijuna eura. To je ogroman novac, nikad veći proračun nije predložen, rekao je Andrej Plenković novinarima na marginama konferencije "Europa u tranziciji: Oblikovanje sljedećeg VFO-a za nove europske stvarnosti" u organizaciji Kluba zastupnika EPP-a i Radne skupine EPP-a za proračun i strukturne politike.

Premijer se ranije obratio na konferenciji EPP-a i poručio da je "važno uzeti u obzir novo okruženje i nove prioritete" koji se u najvećoj mjeri odnose na sigurnost, obranu i konkurentnost, ali da Hrvatskoj ostaju jako bitne kohezijska i poljoprivredna politika.

Plenković je rekao da se kohezija uzima zdravo za gotovo u najrazvijenijim zemljama, ali da je manjim zemljama potrebna među ostalim za jačanje prometne i energetske infrastrukture, podršku malim i srednjim poduzećima i smanjenje regionalnih razlika.

Hrvatska također želi nastavak vidljivosti kohezijske politike u novom VFO-u, kao i da se očuvaju glavni stupovi poljoprivredne politike - izravna plaćanja poljoprivrednicima i sredstva za ruralni razvoj.

- Potrebno je prilagoditi funkcioniranje proračunskog okvira da bude što jednostavniji, pristupačniji, da može imati dovoljno sredstava za sve ono što nam je bitno, dodao je Plenković. Ta tema bit će na dnevnom redu idućeg sastanka Europskog vijeća 18. prosinca.

Komisijin prijedlog "nacionalnih planova", odnosno objedinjavanju sredstava za poljoprivrednike i regije u jedinstvene fondove kojima bi upravljale vlade 27 država članica negativno je odjeknuo među najvećim političkim grupacijama u Europskom parlamentu.

Komisija na čelu s Ursulom von der Leyen ovoga mjeseca je ponudila određene ustupke, ali nije odustala od toga da se objedine sredstva za poljoprivrednu i kohezijsku politiku. Von der Leyen je predložila da se za "ruralne ciljeve" izdvoji najmanje 10 posto od ukupnog iznosa koji će se državama članicama staviti na raspolaganju u njihovim nacionalnim planovima za poljoprivredu i koheziju.

Komisija se pri izradi prijedloga novog VFO-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine oslanjala na izvješća bivšeg talijanskog premijera i ekonomista Maria Draghija o konkurentnosti Europe, bivšeg talijanskog premijera Enrica Lette o jedinstvenom tržištu EU-a te bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa o spremnosti na krize.

Panel: Prijedlog novog VFO-a nedovoljno ambiciozan i dodatno kompleksan

Prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nije dovoljno ambiciozan, predviđa manje sredstava za poljoprivredu, koheziju i ribarstvo, a donosi i dodatnu kompleksnost u provedbi, istaknuto je u petak na panelu održanom u sklopu konferencije europskih pučana u Zagrebu.

Konferencija Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu bila je posvećena proračunu Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine, s naglaskom na poljoprivredu, ribarstvo i kohezijsku politiku.

Potpredsjednica EPP-ove radne skupine za proračun i strukturne politike Danuše Nerudova je poručila da je Uniji potreban ambiciozan proračun, uz to i prilagodljiv novim europskim prioritetima i strategijama. No, kaže, u Klubu su pomalo i razočarani jer ambicioznost u određenoj mjeri izostaje, pri čemu, kada se oduzmu otplate kredita za instrument EU slijedeće generacije i uračuna inflacija, dolazi se do otprilike istog iznosa novca kao i u aktualnom VFO-u.

- Stoga, to vidimo kao problem. Imamo tradicionalne politike, koje su i tema današnje konferencije. No povrh toga imamo i druge prioritete, kao što je obrana. A 'kolač' je isti, istaknula je Nerudova.

Podsjetimo, u prijedlogu novog VFO-a koji je Europska komisija objavila u srpnju, predviđen je iznos od 2.000 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje. Od toga je za poljoprivredu i koheziju predviđeno 865 milijardi eura. Unutar tog iznosa, za potpore poljoprivrednicima i ribarima osigurano je minimalno 302 milijarde eura, a za najsiromašnije regije minimalno 218 milijardi.

'Na snažniji način istaknuti važnost kohezije i poljoprivrede'

Tim prijedlogom, predviđeno je i da se kohezijska i poljoprivredna sredstva objedine u jedan fond u okviru nacionalnih planova, gdje bi svaka država članica dobila svoju financijsku omotnicu. Ideja da kohezijska i poljoprivredna politika, za koje su u sadašnjem VFO-u predviđene dvije trećine ukupnih sredstava, više nemaju zasebne stavke u proračunu izazvala je kritike najvećih političkih snaga u Europskom parlamentu, pa tako i pučana.

Predložena nacionalna alokacija za Hrvatsku za sedmogodišnje razdoblje iznosi 16,8 milijardi eura, a prema ocjeni ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataše Mikuš Žigman, riječ je o "dobrom početnom prijedlogu", no pregovori još tek predstoje.

Objedinjavanje u jedan jedinstveni integrirani plan područja kao što su poljoprivreda, ribarstvo, kohezija, sigurnost i migracije prema hrvatskoj ministrici predstavlja radikalnu promjenu u odnosu na dosadašnju praksu. Pritom hrvatska Vlada smatra da bi se unutar nacionalnog plana i omotnice trebalo na snažniji način istaknuti značaj kohezijske politike, koja se pokazala vrlo značajnom za razvoj hrvatskih regija.

- Smatramo da bi u okviru sljedeće financijske omotnice trebalo i dalje zastupati interese naših županija i gradova, na način kako smo to činili i kroz aktualnu financijsku perspektivu, poručila je Mikuš Žigman.

Hrvatskoj će se povećati godišnji iznos uplate u europski proračun

To je u uvodnom obraćanju naglasio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, također apostrofiravši potrebu očuvanja glavnih stupova poljoprivredne politike - izravnih plaćanja poljoprivrednicima i sredstava za ruralni razvoj.

Plenković je, govoreći o predloženih 16,8 milijardi eura za Hrvatsku, istaknuo i da trenutni hrvatski godišnji doprinos europskom proračunu doseže 900 milijuna eura, dok bi u idućoj financijskoj perspektivi to godišnje trebalo iznositi 1,5 milijardi eura.

Upitana o tome, Mikuš Žigman je kazala da, kada se gledaju uplate u europski proračun i isplate iz njega, Hrvatska je u plusu oko 18 milijardi eura. No logično je, kaže, da se približavanjem razvojnom prosjeku EU-a zemlji povećava i razina uplata.

- Tako će se u godinama pred nama pozitivna razlika između uplata i isplata smanjivati, no u narednoj financijskoj perspektivi neće doći do toga da će Hrvatska više uplaćivati nego što će dobivati iz europskog proračuna, izjavila je.

Maletić: Uvodi se nova kompleksnost u provedbi

Članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić je istaknula da Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) predstavlja i svojevrsni temelj za novi VFO, u smislu da se uvodi isti mehanizam i način plaćanja putem ispunjavanja ključnih etapa i ciljeva.

Napominje da su europski revizori upravo u svojim revizijama RRF-a upozoravali da te ključne etape i ciljevi nisu dovoljno jasno postavljeni i da se ne mogu usporediti među državama članicama, pri čemu je problem i što uvođenje tog mjerenja uspješnosti donosi i novu kompleksnost u cijeli sustav.

- To je još sad jedan dodatni administrativni zadatak svima, za definiranje tih ključnih etapa i ciljeva, uz to što se i dalje moraju pripremati projekti i pozivi za korisnike. Znači, sve ovo što u koheziji tradicionalno imamo, to i dalje postoji, pojašnjava Maletić.

Tako istovremeno, dok financijska omotnica postaje kompleksnija i skuplja za provedbu, sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku se prijedlogom smanjuju za gotovo 20 posto, upozorava Maletić, ističući i da treba omogućiti krajnjim korisnicima da jednostavnije dođu do novca.

Zovko: Smanjivati proračun za ribarstvo je jedan veliki apsurd

Potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a u EP-u Željana Zovko upozorila je da EU oko 70 posto ribljih proizvoda uvozi iz trećih zemalja, što je po njoj "katastrofalan podatak".

- Pritom, standardi koje moraju poštivati europski proizvođači, kada je riječ i o uzgoju riba, ne vrijede za one iz trećih zemalja, primjerice Turske, istaknula je Zovko, koja je i članica Odbora Europskog parlamenta za ribarstvo (PECH).

- U trenutku dok još nismo dovoljno ojačali europske ribare i dok još nemamo jasnu sliku kako obnoviti flotu, smanjivati proračun za ribarstvo sa šest na dvije milijarde eura je jedan veliki apsurd, poručila je, dodajući i da je šest milijardi mizeran iznos s obzirom na ograničenja koja se nameću.

Ulaganja u europsku obrambenu industriju smatra realnošću, no u pogledu sigurnosti i suverenosti, smatra, prva i osnovna ipak treba biti hrana i njena proizvodnja.

'Moramo biti stranka poljoprivrednika, inače ćemo ih prepustiti ekstremnoj desnici'

Konferenciji su nazočili i povjerenik Europske komisije za ribarstvo i oceane Costas Kadis te portugalski ministar poljoprivrede i pomorstva Jose Manuel Fernandes, koji je također poručio da EU ne može imati stratešku autonomiju bez sigurnosti po pitanju hrane i njene proizvodnje.

- Moramo biti stranka poljoprivrednika, ribara i ruralnih područja, inače ćemo ih prepustiti ekstremnoj desnici, poručio je Fernandes.

Povjerenik Kadis je izjavio da Uniji treba proračun koji je fleksibilan i manje birokratiziran. Pojednostavljenje je potrebno i jer je u prošlosti bilo više financijskih instrumenata, pri čemu su se neki preklapali, a neki i sukobljavali.

Stoga smatra da je prijedlog proračuna vrlo dobar, a i da predstavlja dobar temelj za unaprjeđenja, o čemu razgovori još predstoje.

EPP: Novi VFO mora imati dovoljno sredstva za koheziju, poljoprivredu i ribarstvo

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. mora imati dovoljno sredstva za koheziju, poljoprivredu i ribarstvo, rekli su u petak domaćini konferencije Europske pučke stranke o novom proračunu Europske unije.

Karlo Ressler, zastupnik Europskog parlamenta i koordinator EPP-a za proračun rekao je da novi VFO "mora imati dovoljno sredstava i za konkurentnost i za sigurnost", kao i da "ozbiljan temelj europske financijske infrastrukture ostanu upravo kohezijska politika i poljoprivredna politika".

- Nije lako u novim okolnostima osigurati i dalje dovoljno sredstava za one ključne političke prioritete i kohezijske politike koja je uspjela pomoći Hrvatskoj da napravi iskorak s nekakvih 60-ak posto prosječne europske razvijenosti 2013. godine na praktički 80 posto danas, rekao je.

Najveći dio proračuna prema prijedlogu Komisije odnosi se na 865 milijardi eura za nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost.

U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalnu politiku, sigurnost hrane, migracije i unutarnju sigurnost.

Ta ideja da kohezijska i poljoprivredna politika više nemaju zasebne stavke u proračunu izazvala je kritike najvećih političkih snaga u Europskom parlamentu.

EK predložila nacionalnu alokaciju za RH od 16,8 milijardi eura

Rumunjski zastupnik EP-a iz redova pučana i suizvjestitelj za novi VFO Siegfried Muresan rekao je novinarima da u Europskom parlamentu "postoji odlučnost da tradicionalni prioriteti EU-a poput Zajedničke poljoprivredne politike, ribarstvene politike i kohezijske politike ostanu važne i u budućnosti".

Muresan je dodao da EPP želi proračun koji će "biti bliži građanima, u kojemu regije imaju veću ulogu, koji će nastaviti s dobrim praksama i podržavati modernizaciju, poljoprivrednike i ribare".

Ressler i Muresan složili su se da je Europskoj uniji potreban "uključiv i transparentan proračun koji odgovara na potrebe građana".

Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura, što je povećanje u odnosu na omotnicu od nešto manje od 15 milijardi eura Hrvatskoj u sadašnjem VFO-u.

Komisija je s prijedlogom izašla u srpnju, a uslijedit će kompleksni pregovori koji će trajati najmanje dvije godine. Dansko predsjedništvo namjerava do kraja godine pripremiti prvi nacrt pregovaračkog okvira o kojem bi trebali raspravljati čelnici država članica na samitu u drugoj polovici prosinca.

Financiranje Ukrajine

Europska unija vodi pregovore i o financijskoj pomoći Ukrajini jer će joj za funkcioniranje samo u iduće dvije godine trebati najmanje 130 milijardi eura.

U ovom trenutku su na stolu četiri načina kako osigurati izdašna sredstva Ukrajini, rekao je premijer.

- Jedna je da se daje direktan nacionalni doprinos po ključu, kao što otprilike uplaćujemo u europski proračun. Druga varijanta je da se ide na neku vrstu zajedničkog zaduženja kao što se napravilo za instrument EU iduće generacije. Treća je da se donese jedan pravni mehanizam kojim bi se trenutno zamrznuta sredstva Ruske središnje banke u određenim financijskim institucijama u članicama EU-a iskoristila privremeno. To bi bila svojevrsna posudba, a kada bi u nekakvom idealnom scenariju Rusija platila Ukrajini ratne štete, onda bi Ukrajina vratila taj novac. Četvrta varijanta je eventualno izdavanje euroobveznice, pojasnio je Plenković.

EU već mjesecima traži načine kako da iskoristi zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini. Ta imovina nalazi se u belgijskoj tvrtki Euroclear, stoga se belgijska vlada pribojava da bi na nju mogao pasti teret u slučaju pravnih problema sa zajmom za Ukrajinu na temelju tih sredstava.

Iako većina u EU-u želi osigurati sredstva za Ukrajinu, Budimpešta je među onima koje se protive većoj pomoći Kijevu.

- Mađarska je rezervirana blago govoreći već godinama i drži stranu Rusije što se tiče cijele ove situacije. To je jasno sada svakome, dodaje premijer.

- Cijela priča o mirovnom planu za Ukrajinu daje vam više nego logičan argument da moramo ojačati europsku vanjsku politiku, to pitanje nije dio naše današnje debate, ali mislim da će biti dio debate unutar stranke i kluba. Dakle, moramo ojačati poziciju na međunarodnoj sceni, rekao je.

Mađarski premijer Viktor Orban u petak je u posjetu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.