Hrvatska želi da kohezija i poljoprivreda budu vidljive i u sljedećem VFO-u

Hrvatska se zauzima da u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije kohezijska i poljoprivredna politika ostanu vidljive, izjavila je u ponedjeljak državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

Europska komisija je u svom prijedlogu VFO-a za razdoblje 2028.-2034. predvidjela da se kohezijska i poljoprivredna sredstva objedine u jedan fond u okviru nacionalnih planova, gdje bi svaka država članica dobila svoju financijsku omotnicu.

Prema tom prijedlogu, kohezijska i poljoprivredna politika, za koje su u sadašnjem VFO-u predviđene dvije trećine ukupnih sredstava, ne bi imale zasebne stavke u europskom proračunu.

- Smatramo da bi kohezijska politika trebala imati poseban podnaslov, koji će i ubuduće garantirati da ta jedina dugotrajna politika ulaganja u Europskoj uniji i dalje ostane vidljiva i da ima osiguranu predvidljivost u narednom razdoblju. Isto vrijedi i za poljoprivrednu politiku, rekla je Metelko Zgombić, koja sudjeluje na sastanku Vijeća za opće poslove na kojem je glavna tema bila rasprava o sljedećem VFO-u.

Metelko Zgombić kaže da je u pogledu sedmogodišnjeg proračuna EU-a potrebno pronaći ravnotežu između tradicionalnih i temeljnih politika EU-a, poput kohezijske i poljoprivredne politike i novih izazova kao što su jačanje obrambene spremnosti i konkurentnosti gospodarstva. Hrvatska će se također zauzimati za dodatno razdoblje od dvije ili tri godine za provedbu svih programa kao što je to i sada slučaj.

 Prema europskim pravilima, države članice mogu povlačiti sredstva EU-a iz sadašnjeg VFO-a za razdoblje od 2021. do 2027. i tri godine nakon isteka, to jest do 2030.

- Što se tiče poljoprivredne politike, Hrvatske se zauzima da se zadrže sadašnja dva stupa te politike - izravna plaćanja poljoprivrednicima i sredstva za ruralni razvoj, rekla je Metelko Zgombić.

Nastojeći ukloniti razloge za nezadovoljstvo Europskog parlamenta, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je prošli tjedan predložila dopunu izvornog prijedloga VFO-a, tako da se za ruralne ciljeve izdvoji najmanje 10 posto od ukupnog iznosa koji će se državama članicama staviti na raspolaganje u njihovim nacionalnim planovima za poljoprivredu i koheziju, povrh 300 milijardi koje su predviđene u prvotnom prijedlogu.

U prijedlog VFO-a koji je Komisija objavila u srpnju, predviđen je iznos od dva bilijuna eura za sedmogodišnje razdoblje. Od toga je za poljoprivredu i koheziju predviđeno 865 milijardi eura. Unutar ovoga iznosa od 865 milijardi, za potpore poljoprivrednicima i ribarima osigurano je minimalno 302 milijarde eura, za najsiromašnije regije minimalno 218 milijardi.

Riječ je o minimalnim sredstvima koja su zajamčena za te svrhe, a ona mogu biti veća ovisno o nacionalnim planovima.

Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. u okviru nacionalnih i regionalnih planova u koje su uključena sredstva za koheziju i poljoprivredu.

Metelko Zgombić je rekla da ne možemo biti nezadovoljni, ali da je tu riječ o prijedlogu o čemu će se voditi pregovori i da je sada nezahvalno govoriti o konkretnim brojkama.