Kos: Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija znatno napredovale

04.11.2025.

Zadnja izmjena 19:15

Autor: D.M./HRT/Hina

video thumb

Europska komisija objavila je godišnje izvješće o proširenju i napretku zemalja kandidatkinja za članstvo. Najveći napredak u provođenju reformi ostvarile su Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija. Ostalim zemljama rečeno je da moraju ubrzati tempo. Ipak Komisija kaže da cilj proširenja Unije do 2030. godine nije nemoguć.


Izvještaj EK-a o napretku zasigurno će snažno odjeknuti u svim zemljama kandidatkinjama, ali neće se svugdje predstaviti jednako. U Srbiji će se nastojati predstaviti tako da ne ispadne poražavajuć za predsjednika Vučića, koji danas boravi u Bruxellesu. Mediji su već stavili naglasak na njegov boravak na Euronewsovu summitu o proširenju, dok je Vučić u obraćanju medijima nastojao zanemariti kritički dio izvješća, kazao je reporter Vibor Vlainić za Dnevnik.

Za BiH Komisija ima opreznu nadu, na temelju dvije stvari - donošenja reformske agende i oduzimanju mandata Miloradu Dodiku koji je bio velika prepreka na europskom putu BiH.

Neslužbeno, Komisija bi htjela da Crna Gora bilateralno nastoji riješiti sporove sa svojim susjedima, što uključuje i Hrvatsku.

Ukrajina je dobila velike pohvale zbog brzog usvajanja važnih reformi. Ukrajina je dobila i veliko upozorenje - kako niti u jednom trenutku ne smije posustati u borbi protiv korupcije.

video thumb

Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija znatno napredovale


Znatan napredak koji su do sada postigle Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina na putu prema EU pokazuje da se reforme isplate. To bi trebalo poslužiti kao snažna motivacija za sve zemlje uključene u proces, rekla je Kos predstavljajući izvješće o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata u odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta.

Kos je istaknula da bi proširenje Europske unije moglo postati realna mogućnost s obzirom na ubrzani tempo približavanje nekih zemalja.

- Da bi do proširenja moglo doći potrebno je da se države kandidatkinje pripreme za preuzimanje odgovornosti koje sa sobom nosi članstvo, a s druge strane Europska unija se mora pripremiti za proširenje, dodala je Kos. Europska unija se zadnji put proširila prije 12,5 godina ulaskom Hrvatske i to je dosad najdulje razdoblje u kojem nije bilo širenja. No, proširenje je dobilo novi zamah nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada je to postalo jedan od geostrateških prioriteta Europske unije.

Zemlje aspirantice za članstvo u EU na različitom su stupnju procesa približavanja i usklađivanja. Najdalje je otišla Crna Gora koja ima sva otvorena poglavlja, od kojih je sedam privremeno zatvoreno. Cilj Podgorice je zatvoriti sva preostala poglavlja do kraja sljedeće godine i u tome ima podršku Europske komisije, koja također ističe da je to iznimno teška i zahtjevna zadaća.

Albanija se prometnula u novu 'zvijezdu' procesa 


Kos ističe da će sljedeća godina biti trenutak istine za sve zemlje kandidatkinje, posebice za one koje imaju ambiciozne planove za dovršetak pregovora. Najavila je da će Komisija pripremiti nacrt financijskog plana za proširenje ako Crna Gora održi tempo napretka u pripremama za članstvo u EU.


Slijedi Albanija koja se prometnula u novu 'zvijezdu' procesa proširenja. Tirana je od listopada 2024. do danas otvorila pet od šest pregovaračkih klastera i preostalo joj je otvoriti još samo jedan. Deklarirani cilj Albanije je zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2027. godine.



Bosna i Hercegovina zbog unutarnjih problema teško napreduje u europskim integracijama. U ožujku 2024. godine EU je donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali ti pregovori mogu započeti tek kad BiH postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. Sada postoji šansa da ti pregovori do kraja ove godine napokon krenu pod uvjetom da vlasti u BiH brzo dovrše usvajanje dva zakona - o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i o Sudu BiH te da izaberu glavnog pregovarača.

- Događaji u Republici Srpskoj potkopali su napredak prema pristupanju EU. Kao što sam rekla jučer u Sarajevu, EU ostaje predana čuvanju sigurnosti BiH. Za napredak u pregovorima ključno je provesti reforme pravosuđa i imenovati glavnog pregovarača, rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. 


Srbija je pregovore započela 2014. godine i u proteklih 11 godina pregovaranja otvorila je samo 22 poglavlja, od kojih su dva zatvorena. U posljednje skoro četiri godine Srbija nije napravila nikakav pomak u pregovorima, zadnji klaster otvoren je u prosincu 2021. godine. Srbija je jedina od država kandidata koja nije usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a kada je riječ o odnosima s Rusijom.

- Negativna kampanja prema EU od strane srbijanskih dužnosnika i provladinih medija je postala još više neprijateljska. Šire dezinformacije i potkopavaju povjerenje građana u Uniju. Zemlja kandidatkinja ne može balansirati između nekompatibilnih saveza. Moja poruka srbijanskim vlastima je - pokažite stvarni napredak, a ne izgovore i zastrašivanje. Provedite reforme i otvorite prostor za civilno društvo i slobodne i poštene izbore, poručio je Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.

U Srbiji vlasti i dalje proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali stvarni tempo provedbe reformi znatno se usporio. Srbija treba provesti vjerodostojne reforme u svim područjima, a najvažnije u području temeljnih načela, rekla je Kos i pozvala Beograd da ubrza usklađivanje s europskom vanjskom politikom. Od Srbije se očekuje da prevlada zastoj u području pravosuđa i temeljnih prava te hitno preokrene nazadovanje u pogledu slobode izražavanja, kao i da osigura napredak u vezi s izbornim okvirom, rekla je povjerenica.


Sjevernu Makedoniju i dalje blokira susjedna Bugarska, dok je Kosovo u najtežoj situaciji budući da pet država članica EU-a ne priznaje neovisnost te najmlađe europske države. Među kandidatima na istoku Europe, Gruzija se smatra izgubljenom za europske integracije zbog politike vladajuće proruske stranke Gruzijski san.


S Ukrajinom i Moldavijom završen je analitički pregled zakonodavstva, tzv. 'screening', što je preduvjet za otvaranje pregovaračkih klastera. Komisija smatra da su obje zemlje ispunile sve kriterije za otvaranje prvog pregovaračkog poglavlja, ali za to ne postoje političke pretpostavke zbog protivljenja Mađarske.


Europska komisija će za nekoliko tjedan objaviti dokument u kojem će iznijeti ideje kako pripremiti EU za buduća proširenja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!