Plenković o izboru ustavnih sudaca: Lažni narativ oporbe

Premijer Andrej Plenković poručio je da Njemačka ne stoji protiv Inicijative triju mora (3SI), odbacivši tvrdnje o podjelama unutar Europske unije i istaknuvši da su eventualne sumnje iz ranijih godina danas prevladane.

- Što se tiče zapadnih zemalja, mi smo napravili napor da Italija postane strateški partner. Da Italija ne želi pridonijeti i sudjelovati, ne bi bila ovdje. Njemačka sigurno nije protiv 3SI. Ovdje je bila Helga Schmid, dugogodišnja međunarodna dužnosnica - a sada je veleposlanica za globalna pitanja pri njihovom ministarstvu vanjskih poslova - dakle - jedna od najiskusnijih njemačkih diplomatkinja. Njene poruke su bile vrlo konstruktivne. Mislim da te a priori zazore koji su možda postojali prije 10-ak godina danas više nitko ne artikulira, rekao je Andrej Plenković.

Inicijativa triju mora pokrenuta je 2016. s ciljem jačanja infrastrukturne, energetske i prometne povezanosti između 13 članica EU-a u srednjoj i istočnoj Europi. U početku je dio zapadnoeuropskih država, osobito Njemačka, izražavao rezervu, ponajprije zbog bojazni da bi inicijativa mogla stvoriti paralelne političke blokove unutar Unije ili oslabiti postojeće mehanizme odlučivanja. Dodatne sumnje proizlazile su iz snažne američke potpore projektu, što je dio europskih aktera tumačio kao pokušaj geopolitičkog pozicioniranja u regiji.

Plenković ističe da takva tumačenja danas više nemaju uporište te da se 3SI uklapa u postojeći europski okvir suradnje.

- Normalno je da postoje te podgrupe, Benelux se sastaje već 100 godina. Nitko tu nikoga ne limitira, poručio je, dodajući da inicijative poput 3SI ili Višegradske skupine imaju smisao u povezivanju država sa sličnim interesima.

Govoreći o razvoju same inicijative, premijer je naglasio da se zasad ne ide u snažniju institucionalizaciju, nego u konkretne projekte i modele financiranja.

- Nakon predsjedničkih izbora 2020. godine Zoran Milanović se sam izuzeo iz ove inicijative i mi smo kao Vlada tu ušli da bismo sačuvali obraz i angažman Hrvatske. Ja sam uz austrijskog kancelara Christiana Stockera jedini koji je bio premijer. Svi su ostali predsjednici. Kako oni imaju manje ovlasti, nisu u poziciji da idu u jače institucionaliziranje. 

- Smatramo da se u ovom trenutku trebamo fokusirati na tri tipa financiranja projekata. Prvi je nasloniti se na izvore iz europskog proračuna. Dva bilijuna eura je predloženi proračun za razdoblje od 2028. do 2034. Drugi stup je konkurentnost, gdje bismo zajedničkim nastupom trebali osigurati sredstva za projekte koji jačaju energetsku i prometnu infrastrukturu. Treći je privlačenje privatnih ulagača i kapitala, tu leži najveći potencijal, rekao je.

"Lažni narativ oporbe o Ustavnom sudu"

Premijer je komentirao i stavove SDP-a i Možemo! oko izbora ustavnih sudaca i nesudjelovanje o glasanju te tvrdnje o ultimatumima i ucjenama HDZ-a.

- Taj narativ ne samo što je lažan, nego je i stupidan. Morate biti glupi da povjerujete u te teze. Treba ljudima objasniti o čemu se radi. Isti grad Zagreb s Vladom lani organizira isti doček iste reprezentacije, samo je tada bilo srebro, a danas je bronca. Praktički s istim izvođačima. Jedne godine može, a druge ne može. To ne ide, ne znam kome se može prodati. Potpuno bez veze. Pazite ovo, onda je to SDP-u razlog da se povuče iz razgovora o izboru ustavnih sudaca. To nema u dječjem vrtiću. Moj Ivan koji ima četiri godine bi bio bolji pregovarač, poručio je premijer.

"Mišljenje javnosti o nuklearnoj energiji se mijenja"

Osvrnuo se i na pitanje nuklearne energije, istaknuvši da se ta tema ponovno otvara u Europi u kontekstu energetske sigurnosti i klimatskih ciljeva.

- Rasprava o korištenju nuklearne energije polako se stavlja u razuman okvir. Nuklearna energija ne ostavlja nikakav ugljični otisak, što je jako važno u kontekstu onih koji upozoravaju na efekte klimatskih promjena. Bitna nam je za energetski miks. Vidite iskustvo Litve, oni se nakon što su ugasili svoju nuklearku stalno muče kako nadomjestiti količine energije, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska suvlasnik Nuklearne elektrane Krško te da već ima dugogodišnje iskustvo u korištenju nuklearne energije.

- Hrvatska je zemlja koja ima nuklearku, mi smo 50-postotni suvlasnici, njen životni vijek je do 2043. godine, a stručnjaci smatraju da se, ako bude dobro održavana, može produljiti do 2063., rekao je.

Dodao je da Vlada prati razvoj novih projekata, osobito u suradnji sa Slovenijom.

- U komunikaciji sa Slovenijom rekli smo da smo otvoreni za nove investicije budući da se u zemlji vodi proces o izgradnji NE Krško 2. Voljeli bismo sudjelovati u tome na osnovama koje postoje danas, a ako ne, postoje i druge opcije, istaknuo je.

Premijer je naglasio i zakonodavni okvir kojim se otvara prostor za daljnji razvoj nuklearne energije u Hrvatskoj.

- Zato smo u Saboru usvojili Zakon o korištenju nuklearne energije u civilne svrhe, a mislim da se i naša javnost postupno senzibilizira na tu temu. Mišljenje se mijenja, danas kada govorite s liderima zemalja koje su odustale od nuklearne energije prije 15-ak godina - nisu baš uvjereni da su te odluke bile ispravne, rekao je Plenković.

Zaključno je poručio da Hrvatska kroz energetsku diversifikaciju, uključujući nuklearnu energiju, želi osigurati dugoročnu stabilnost opskrbe i veću otpornost na globalne poremećaje.

"Investitori Projekta Pantheon trebaju ponuditi plan osiguranja energije"

Premijer je istaknuo da hrvatsko-američki investitori u Projekt Pantheon trebaju izložiti poslovni plan kojim će predvidjeti kako osigurati potrebnu energiju, a u razgovoru s resornim ministarstvom i drugim dionicima utvrditi energetsku svrhovitost projekta.

Plenković je na novinarsko pitanje ima li Hrvatska dovoljno energije za podršku tako velikom projektu odgovorio je da se "sve može napraviti".

- Projekt je u početnoj fazi. Na investitorima je da izlože poslovni plan u kojem će predvidjeti kako osigurati dovoljno energije. Podatkovni centri troše najviše energije nakon država (...) Ovo je mega-projekt. U budućim razgovorima ministarstvo i Sisačko-moslavačka županija trebaju vidjeti sa svim uključenim akterima kako ostvariti i energetsku svrhovitost projekta. Nije bit da svu struju koju konzumiramo u Hrvatskoj damo u podatkovni centar a da mi nemamo struje. Treba stvarati preduvjete za održivost, poručio je Plenković.

Kazao je i da investitori trebaju javnosti predstaviti projekt.

- Nije na meni da komentiram nedoumice u javnosti, već je na investitorima da predstave projekt i odgovaraju na sva pitanja. To je inicijativa privatnog sektora. Mi smo zadovoljni što je odabrana Hrvatska, a ne neka druga zemlja, rekao je premijer i naglasio da treba zaboraviti kulturu "neću ništa u mom dvorištu".

- Cijelo vrijeme u gospodarstvu imamo narativ da ne smijemo biti samo turistička zemlja, a kad dođu investitori onda 'samo nemojte da je kod nas'. Gdje god se pojavi investitor, uvijek se netko tome silno protivi. Imali smo otpor prema izgradnji LNG terminala, a ovaj skup je značajan za Hrvatsku jer smo energetsko čvorište. Da to nismo napravili, tko bi nas prepoznao?, izjavio je Plenković.

Dodao je da je nakon ulaska u brojne integracije Hrvatska puno više nego prije na radaru ozbiljnih investitora. "Sastali smo se ovdje s američkim, kanadskim i japanskim tvrtkama. Prepoznali su ovu regiju, a imaju mehanizme za potaknuti velike i snažne financijske aktere da ovdje investiraju, istaknuo je Plenković.

Podsjetimo, jučer je u okviru poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku predstavljen projekt AI razvojnog i inovacijskog centra Topusko Projekt Pantheon, po riječima inicijatora i investitora, vrijedan više od 50 milijardi eura.