Ljetna ekonomska prognoza EK: Hrvatski oporavak brži od očekivanog

Europska komisija danas je u ljetnim ekonomskim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 5,4 posto za ovu godinu, dok je proljetna prognoza bila 5 posto, a za sljedeću godinu smanjila na 5,9 posto, u odnosu na prognozu iz svibnja od 6,1 posto. Snažniji ekonomski rast nego se očekivalo u cijeloj Europskoj uniji, pa i u Hrvatskoj, izravno je vezan uz slabljenje restriktivnih mjera i veću procijepljenost stanovništva, glavna je poruka EK-a. 

Hrvatski pokazatelji iznad europskog prosjeka

Hrvatski BDP je u prvom tromjesečju ove godine u snažnom rastu od 5,8%, što predstavlja kontinuirani uzlazni trend od posljednjeg kvartala 2020., stoji u izvješću Europske komisije.

Komisija predviđa da će BDP u 2021. na godišnjoj razini rasti 5,4%, a u 2022. 5,9%. To je malo brži oporavak nego što se predviđalo u prijašnjim prognozama, i to uglavnom zbog snažnije potrošnje, boljih pokazatelja u građevinskom i industrijskom sektoru i u turizmu.

Svi su ovi pokazatelji izravno vezani uz mjere popuštanja i otvaranja kako se epidemiološka situacija popravljala, a broj cijepljenih rastao. Očekivanja su da će se taj ekonomski uzlet nastaviti i u drugom dijelu godine.

Prema prvim pokazateljima, raste i broj radnih mjesta, osobito u uslužnom i građevinskom sektoru. Investicijski rast dodatno će se povećavati vezano uz Plan oporavka i otpornosti iz kojeg Hrvatska očekuje 6,3 milijarde eura nepovratnih sredstava u sljedeće tri godine.

Turistička sezona ove godine još neće dostići razinu iz 2019., ali će biti snažnija nego prošla, stoji u Komisijinim ljetnim ekonomskim prognozama. To će se vidjeti kao rast izvoza usluga, ali očekuje se i porast u robnom izvozu sukladno s rastom potražnje za hrvatskim proizvodima kod glavnih trgovinskih partnera.

Tijekom 2021. očekuje se i lagani porast cijena, osobito u uslužnom i prehrambenom sektoru nakon što su u prošloj godini cijene stagnirale. Rast cijena, pa i lagani porast inflacije vezan je uz rast cijene energenata na međunarodnim tržištima. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) u ovoj će godini rasti 1,5% te 1,3% u 2022 . To će dovesti do blažeg jačanja inflacije u ovoj godini od 1,5% i ponovnog slabljenja u sljedećoj godini.

Općenito na razini svih država članica Komisija upozorava da bi ovakve dobre pokazatelje rasta mogla ugroziti pojava novih varijanti virusa, što bi onda dovelo do ponovnog zatvaranja i umrtvljivanja ekonomskih aktivnosti. Jedini izlaz iz toga je pojačano i ubrzano cijepljenje stanovništva, poručuju iz Komisije.