Proizvodnja nafte u Perzijskom zaljevu smanjena za 10 milijuna barela dnevno

Rat u Iranu uzrokovao je do sada neviđen poremećaj na tržištu nafte, uz blokadu tranzita kroz Hormuški tjesnac i znatno smanjenje proizvodnje u zemljama Perzijskog zaljeva, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u redovitom mjesečnom izvješću.

Iranske snage preuzele su kontrolu nad Hormuškim tjesnacem nakon izraelsko-američkog napada na Iran 28. veljače i praktički zaustavile tranzit tankera. Tranzit je zabranjen brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom, europskim zemljama i njihovim partnerima.

Prijevoz nafte i naftnih derivata tim koridorom potonuo je tako s predratne razine od oko 20 milijuna barela dnevno i sveden je gotovo na nulu, ističe IEA.

Alternativni pravci koji zaobilaze Hormuški tjesnac ograničeni su, a kapaciteti skladišta pune se ubrzanim tempom, stoji u izvješću.

Zbog punjenja spremnika zemlje u Perzijskom zaljevu smanjile su proizvodnju za najmanje 10 milijuna barela dnevno, izračunala je agencija.

Ako se promet tjesnacem uskoro ne uspostavi, gubici u opskrbi bit će još veći, upozoravaju.

Smanjena ponuda

U ožujku će svjetska ponuda nafte zato potonuti za osam milijuna barela dnevno, izračunali su.

- Smanjenu proizvodnju na Bliskom istoku tek će djelomice ublažiti snažnija proizvodnja u zemljama koje nisu članice skupine OPEC+, te u Kazahstanu i Rusiji, nakon poremećaja početkom godine, dodaju.

Prema novoj prognozi IEA-e, svjetska ponuda nafte porast će u 2026. godini u prosjeku za 1,1 milijun barela dnevno, i to isključivo iz proizvođača koji nisu članovi skupine OPEC+.

Razmjer gubitaka u proizvodnji u Perzijskom zaljevu ovisit će o trajanju sukoba i poremećaja u transportu, napominje agencija.

Manje derivata

Sukob značajno utječe i na svjetska tržišta derivata budući da su isporuke kroz Hormuški tjesnac gotovo potpuno obustavljene, stoji u izvješću.

Proizvođači iz zemalja Perzijskog zaljeva izvozili su prošle godine 3,3 milijuna barela rafiniranih proizvoda dnevno i 1,5 milijuna barela ukapljenog naftnog plina dnevno.

Zbog napada i ograničenih pravaca za izvoz rafinerije su od početka sukoba smanjile preradu za preko tri milijuna barela dnevno, napominje IEA.

U drugim će pak dijelovima svijeta rafinerijski kapaciteti biti umanjeni zbog manjka nafte, napominju.

Slabija potražnja

Zbog otkazivanja brojnih letova i poremećaja u isporukama ukapljenog naftnog plina svjetska potražnja za naftom trebala bi tijekom ožujka i travnja biti manja za oko milijun barela dnevno nego što je IEA do sada prognozirala, stoji u izvješću.

Do 28. veljače i američko-izraelskog napada na Iran ukupna potražnja trebala je, prema agenciji, na kraju prvog tromjesečja ove godine iznositi oko 103 milijuna barela dnevno i kaskati za ponudom za nešto manje od četiri milijuna barela dnevno.

Potražnju sada ugrožavaju i više cijene nafte i neizvjesni izgledi za svjetsko gospodarstvo, napominju.

U takvim bi uvjetima svjetska potrošnja nafte, po njihovim novim izračunima, trebala ove godine porasti za 640 tisuća barela dnevno.

Prije mjesec dana izračuni su bili pokazali da će porasti za 850 tisuća barela dnevno.