Metsola uručila Nagradu Saharov za novinare u zatvoru u Gruziji i Bjelorusiji

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola uručila je u utorak u Strasbourgu nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2025. Andrzeju Poczobutu iz Bjelorusije i Mzii Amaglobeli iz Gruzije, novinarima koji se nalaze u zatvoru u svojim zemljama.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najveće je priznanje EU-a u području ljudskih prava. Parlament ga svake godine od 1988. dodjeljuje pojedincima, skupinama ili organizacijama za njihov rad na obrani ljudskih prava, demokratskih vrijednosti i slobode izražavanja.

Na svečanoj dodjeli nagrade u Europskom parlamentu Metsola je rekla da je "ponosna sam što se ovogodišnja Nagrada Saharov dodjeljuje novinarima Andrzeju Poczobutu i Mziji Amaglobeli kao priznanje za njihovu hrabru borbu za slobodu izražavanja i demokratsku budućnost Bjelarusa i Gruzije, izvijestio je Europski parlament.

- Parlament izražava solidarnost s Mziom i Andrzejem i poziva na njihovo trenutačno puštanje iz zatvora jer govoriti istinu vlastima nikada ne smije biti zločin, poručila je čelnica Parlamenta.

Andrzeja Poczobuta, novinara esejista, blogera i pripadnika poljske manjine u Bjelarusu, na svečanosti je predstavljala njegova kći Jana Poczobut, koja je zastupnicima poručila: Već gotovo pet godina moja obitelj živi u tišini i nesigurnosti, bez voljene osobe. Danas želim izraziti najdublju zahvalnost Europskom parlamentu što ga nije zaboravio kao ni sve obitelji koje žive s istim neodgovorenim pitanjima.

Osvrnula se i na slučaj Mikalaja Statkeviča, istaknutog pripadnika bjeloruske oporbe koji je nestao u rujnu 2025., te poručila: Kada izgovorimo (njihova) imena naglas, oni prestaju biti statistički podaci i opet postaju stvarne osobe. I zato je vaša pozornost, pozornost Europskog parlamenta, toliko važna. Ona štiti ljudsko dostojanstvo kad ga svim silama nastoje uništiti.

Poczobut je uhićen 2021. i osuđen na osam godina zatvora u kažnjeničkoj koloniji. Njegovo se zdravlje otad pogoršalo, ali mu je uskraćena potrebna medicinska skrb, a njegovoj obitelji nije dopušteno da ga posjeti.

U ime gruzijske novinarke, suosnivačice i direktorice neovisnih medijskih kuća Batumelebi i Netgazeti, Mzije Amaglobeli, nagradu je preuzela njezina suradnica, novinarka Irma Dimitradze, koja također piše za Batumelebi.

Pročitala je pismo koje je Mzia Amaglobeli uputila europskim zastupnicima: Prihvaćam (ovu nagradu) u ime svojih kolega, novinara koji se sada bore u Gruziji kako bi spasili novinarstvo kao takvo. Neumorno rade kako bi osigurali da čujete glas otpora gruzijskih građana, da istina ne bude ušutkana.

Govoreći o vlastima u svojoj domovini, Mzia Amaglobeli napisala je: "Ovaj režim je nemilosrdan (...). Njime se uništava slobodno novinarstvo, ukidaju oporbene političke stranke i uhićuju njihovi čelnici, doslovno razbijaju nevladine organizacije, a osobe koje u njima rade označavaju kao strani agenti (...). Ipak, režim nije uspio ušutkati prosvjede. Možda je to razlog zbog kojeg su izjave Europske unije za potporu gruzijskom narodu bile snažnije i preciznije nego ikad prije. Za to sam duboko zahvalna, napisala je Amaglobeli o gruzijskim vlastima, navodi Europski parlament.

Nakon što je spomenula težnje gruzijskog naroda prema članstvu u EU-u, zaključila je svoje pismo poručivši: "Borite se s nama i za nas. Borite se kao što biste se borili za slobodu svojih zemalja. Iskoristite svaki mehanizam koji vam je na raspolaganju i učinite to prije nego što bude prekasno.

Amaglobeli, gruzijska novinarka i direktorica internetskih medijskih kuća Batumelebi i Netgazeti, uhićena je u siječnju 2025. zbog sudjelovanja u protuvladinim prosvjedima. U kolovozu je osuđena na dvije godine zatvora, čime je postala prva politička zatvorenica u Gruziji od proglašenja neovisnosti.

Europski parlament traži oslobađanje političkih zatvorenika

Europski parlament je posljednjih godina u više rezolucija osudio političku represiju u Bjelorusiji i tražio oslobađanje političkih zatvorenika kojih je, kako se procjenjuje, više od 1200. U rezoluciji donesenoj 2023. pozvao je na bezuvjetno puštanje na slobodu Andrzeja Poczobuta, navodeći da su optužbe protiv njega politički motivirane te da im je cilj ušutkati neovisne glasove i suzbiti slobodu izražavanja i udruživanja.

Gruzija je od 2023. kandidatkinja za članstvo u EU-u, no promjenom vlasti zemlja mijenja i svoj vanjskopolitički smjer. Eurozastupnici su u raspravma i rezoluciji snažno osudili znatno nazadovanje demokracije u toj zemlji te represivne zakone, napade na slobodu medija i gušenje mirnih prosvjeda.

Također su zatražili ponavljanje izbora iz listopada 2024., na kojima je pobjedu proglasila vladajuća stranka Gruzijski san. Usto su osudili ruski utjecaj na Gruziju i zatražili puštanje pritvorenika. U lipnju 2025. donijeli su i rezoluciju o slobodi medija u Gruziji i slučaju Mzije Amaglobeli.

U užem krugu kandidata za nagradu Sahariv ove godine su uz Poczobuta i Amaglobeli bili i novinari i humanitarni radnici u Palestini i svim konfliktnim zonama, koje predstavljaju Palestinski novinarski sindikat, Crveni polumjesec i UNRWA, te studenti Srbije koji predvode prosvjede protiv vlasti predsjednika Aleksandra Vučića nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je prije godinu dana poginulo 16 osoba.

Nekoliko laureata Nagrade Saharov dobilo je Nobelovu nagradu za mir. Posljednji primjer je ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Corina Machado iz Venezuele koja je laureatkinja Saharova za 2024. Drugi primjeri su Nelson Mandela, Malala Yousafzai, Denis Mukwege, Nadia Mourad, Ales Bialiatski i Oleksandra Matviichuk.