Brnjac: Cilj nije gušiti turizam, ni dopustiti da lokalno stanovništvo ne može priuštiti stan

Brojke na razini EU zabrinjavaju. U razdoblju 2013.- 2024. cijene nekretnina u EU porasle su za više od 60 %, a prosječne najamnine oko 20 %. Europska komisija nedavno je predstavila prvi Europski plan za priuštivo stanovanje.

To je paket mjera kojim se stambena kriza po prvi put predstavlja kao strateški prioritet Europske unije. O tome govorila je gošća Studija 4 Nikolina Brnjac, zastupnica u EU parlamentu, koordinatorica Posebnog odbora za stambenu krizu.

Navodi kako u cijeloj Europskoj uniji traje stambena kriza, zbog čega su po prvi put osnovani odbor za stambenu krizu u Europskom parlamentu i imenovan povjerenik Europske komisije za stanovanje, Dan Jørgensen. Europska komisija, na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen, najavila je Europski plan za stambenu krizu, koji je Jørgensen predstavio na plenarnoj sjednici u Strasbourgu kao prvi Europski plan priuštivog stanovanja.

- Ono što je dobro je da komisija to sad stavlja jako strateški prioritet i samim time plan je vrlo važan za sve države članice zato što on daje jedan okvir da je i zakonodavni i financijski okvir. I on se temelji na četiri stupa, rekla je istaknuvši prvi kao povećanje ponude stanova, jer se u Europi premalo gradilo: cijene stanova porasle su oko 60 %, najamnine 30 %, dok je izdavanje građevinskih dozvola palo za 22 %. 

Drugi stup odnosi se na aktivaciju postojećih kapaciteta, kako je objasnila, oko 20 % stanova u Europskoj uniji je prazno, uglavnom u privatnom vlasništvu. Treći stup uključuje mobilizaciju javnih i europskih ulaganja te izmjene pravila o državnim potporama kako bi se potaknula gradnja priuštivih stanova za mlade, obitelji i srednji sloj. Uz to se predviđaju kratkoročne mjere, uključujući regulaciju kratkoročnog najma, koji je od 2018. do 2024. porastao za gotovo 93 % i predstavlja velik problem u mnogim državama članicama.

Gleda se više kriterija i provode se analize kako bi se utvrdilo gdje nečega ima previše, a gdje ne. Tako se može dogoditi da je u istoj gradskoj sredini, kako navodi primjer u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, ograničeno izdavanje dozvola za kratkoročni najam, dok je u drugim zonama ono dopušteno.

- To je taj balans gdje jednostavno nije cilj da se uguši niti turizam, ali nije ni cilj da naše lokalno stanovništvo ne može si priuštiti stan. Zato treba to dobro izbalansirati i upravo zato sam prezentirala taj naš zakon i Europskoj komisiji, gdje je Europska komisija i povjerenicima za turizam i promet i u uredima Europske strateške komisije gdje su vidjeli da upravo na taj jedan način koji se temelji na egzaktnim podacima, prikupljanje tih podataka je težak posao. Nije to jednostavno, prikupiti sve ove podatke o kojima ste sad govorili. Međutim, jedino uz takvu prikupljanju i obradu podataka mi možemo donijeti neke zaključke što nam treba, što nam ne treba, na koji način ćemo regulirati da napravimo taj balans. Od malih iznajmljivača. To je ono što je ključ tu, kazala je.

Kaže kako je Hrvatska specifična jer većina građana preferira vlasništvo nad nekretninom, dok su u drugim državama članicama skloniji najmu. Ipak, to se mijenja jer mlađe generacije sve više traže fleksibilan i priuštiv najam.

- Upravo kroz izmjene novih zakona, davnih okvira, što je vlada promijenila i što je sad već od 1. siječnja i novi zakon o priuštivom stanovanju koji je sad završio, govori se u principu o načinu, modalitetima za mlade ljude kako će doći što prije do svog doma. Već je usvojeno od poreznih olakšanja, 50 % oslobađanje od PDV-a i tako dalje. Sada kroz program priuštivog najma imate jednu sigurnost za najmodavce i za najmoprimce, izjavila je Brnjac.

Hrvatski primjer je čak i komisija u svom europskom planu istaknula kao dobar primjer kako aktivirati ovih 20 % praznih stanova.

- Tako da imate zakonodavnu sigurnost za najmodavca da je on siguran da će dobiti svoje uplate stanarina i da će im se stan vratiti u prvobitnom stanju. A za nekoga koji iznajmljuje je bitno da ima sigurnost da će on biti tamo tri do deset godina na ugovor koji vam potpisuje, također ono što je bitno što je priuštivo stanovanje. To je 30 % svog dohotka. Dakle, ako više od 30 % trošite, onda to više ne govorimo o priuštivom stanovanju, objasnila je.

Vlada je izmjenama zakona uključila APN kao agenciju koja ugovara s najmodavcima i najmoprimcima. Trenutno su otvoreni javni pozivi za najmodavce, nakon čega slijede pozivi za najmoprimce i potpisivanje ugovora. Najmodavcima se isplata vrši u dvije rate, 60 % pa 40 %, uz uvjet da je stan bio prazan najmanje dvije godine.

- Bitno je da imate dvije godine taj stan, a ima ih. Mi kroz nacionalni plan stambene politike imamo oko 600.000 praznih stanova u Hrvatskoj. I cilj je da aktiviramo barem dio tih stanova i najmodavac sada ima neku sigurnost u konačnici i zakonsku sigurnost da će dobiti stan u onakvom stanju kojeg je predao i da će naravno u dvije rate dobiti cijeli iznos najamnine, dodala je Brnjac.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: