12:11 / 17.05.2021.

Autor: HRT/Hina/D.M./S.M.

Summit Brdo-Brijuni: Iz zajedničke kompromisne izjave ispale granice

Zoran Milanović i Borut Pahor

Zoran Milanović i Borut Pahor

Foto: HRT / HTV

Sudionici godišnjeg sastanka na vrhu čelnika zemalja zapadnog Balkana u sklopu Procesa Brdo-Brijuni prihvatili su u ponedjeljak na Brdu kod Kranja zajedničku izjavu iz koje je na kraju izostavljeno pitanje priznavanja postojećih granica, koje je stajalo u predloženom tekstu.

Sudionici sastanka prihvatili su nakon nekoliko sati izjavu u kojoj pozivaju Europsku komisiju i zemlje članice Unije da aspirantice tretiraju iz geostrateških razloga "kao cjelinu" i ubrzaju njihov pristupni proces, osvježenom strategijom primanja "u paketu", uz obvezu da kandidatkinje što više ustraju na reformskim procesima. Pri tome je najspornije bilo nastojanje da se u izjavi spomene priznavanje postojećih granica, što je na kraju ispalo iz predloženog teksta koji su i slovenski predsjednik Borut Pahor i hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvali "kompromisom".

Milanović je kazao da se tekst usklađivao kako bi se pomirila stajališta koja dijele Srbiju i Kosovo i da su tonovi neslaganja postojali između srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovske predsjednice Vjose Osmani.

Vučić je skup na Brdu kod Kranja napustio nešto prije njegova završetka, zbog odlaska u Bruxelles, rekavši da je Srbija prihvatila predložene kompromisne zaključke, odnosno izjavu u kojoj se pitanje granica ne spominje. Dodao je kako je sastanak čelnika u regiji pokazao i mnogo razlika, te da o "ključnom pitanju" granica nije bilo konsenzusa. 

- Srbija se, rekao je, uvijek zalagala za nepromjenjivost granica koje priznaje UN kao univerzalno tijelo, a ne da se prema granicama ponaša onako kako koja zemlja želi, po sistemu: jednom se može mijenjati, a jednom ne, kazao je. 

Usvojena deklaracija spominje i potrebu trajnog pomirenja i stabilnosti u regiji, rješenje pitanja nestalih i poziva EU na viznu liberalizaciju prema regiji, kao najučinkovitijem "alatu" za njihovu transformaciju prema budućem članstvu.

U zajedničkoj smo izjavi pozvali Europsku komisiju da taj prostor gleda i kao cjelinu, a ne samo kao države koje pregovaraju o članstvu, potvrdili su na zajedničkoj konferenciji za novinare u Brdu kod Kranja slovenski i hrvatski predsjednik Borut Pahor i Zoran Milanović.

U izjavi je naglašeno da pogled Bruxellesa na zapadni Balkan mora biti geopolitički, kazao je Pahor nakon skupa, dodavši da će EU biti cjelovita kad integrira taj prostor koji je okružen članicama sa svih strana. Pri tome, naglasio je, Europska komisija treba ubrzati postupak integracije, a države aspirantice moraju ubrzati proces reformi.

Prepirka Osmani i Vučića

Što se tiče teksta zajedničke izjave koja je prihvaćena na završetku skupa, Pahor i Milanović su kazali da je riječ o "kompromisu", pri čemu se radilo o tome da se približe stajališta Beograda i Prištine koja su bila suprotna, s obzirom na to da Srbija ne priznaje neovisnost Kosova i smatra ga dijelom Srbije.

Kako prenose slovenski portali, na plenarnoj je sjednici između kosovske predsjednice Osmani i srbijanskog čelnika Vučića došlo do prepirke i optuživanja, a kompromis se tražio zbog Vučićeva rezolutnog odbijanja da se Kosovo u engleskom tekstu zajedničke izjave spominje kao "country", dakle zemlja.

- Zajednička izjava je kompromis, kazao je Milanović, objasnivši da je tijekom rasprave na sastanku došlo do "nekoliko nesporazuma" između srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednice Kosova Osmani.

Milanović: Bilateralni problemi ne mogu se rješavati u okviru Procesa Brdo-Brijuni 

Bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno neće moći biti riješeni u okviru Procesa Brdo-Brijuni, kazao je Milanović. Dodao je da glavni motiv dviju članica EU-a, Slovenije i Hrvatske, nije "ni mentorstvo ni tutorstvo" nego pomoć susjedima na putu prema Uniji. 

- Dogovorili smo tekst deklaracije koji je kompromis, netko bi rekao najniži zajednički nazivnik, a ja kažem kompromis (...) Bilo je određenih prijepora, nesporazuma, rekao je hrvatski predsjednik i dodao da je agenda kosovske predsjednice bila ambicioznija i da su neki dijelovi, zbog protivljenja Srbije, morali biti ispušteni. 

Sjeverna Makedonija u "nemogućoj poziciji"

Milanović je upozorio da se Sjeverna Makedonija "nalazi se u nemogućoj poziciji" i da joj jedna članica Unije ulazi u "intimni prostor" zahtjevom da u udžbenicima povijesti "svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država". Rekao je da će se "otvoreno suprotstavljati" tome u okviru svojih moći. On nije imenovao državu, ali se radi o Bugarskoj koja odbija pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju jer se u makedonskim udžbenicima, po tvrdnjama Sofije, "revidira i negira zajednička im etnička i jezična povijest".

Milanović je podsjetio na hrvatski put prema EU-u i na slovenske uvjete Hrvatskoj koje je on mogao razumjeti. Nisam nikada osjećao ili vidio da Slovenija želi napakostiti Hrvatskoj i u biti je spriječiti i poniziti, rekao je.

Kazao je i da se o tome treba razgovarati, umjesto baviti se granicama i non-paperima.

Kratki razgovor Milanovića i Vučića

Vučić je rekao da je kratko razgovarao s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i rekao da su oni u "pristojnim" odnosima.

- Mi naravno želimo dobre odnose s Hrvatskom, ali ne mislimo da mi moramo podilaziti bilo kome u Hrvatskoj niti mislimo da bi itko iz Hrvatske trebao podilaziti nama, rekao je Vučić.

Milanović je odnos s Vučićem kratko opisao s "okej".

Pozicije država u procesu pristupa EU-u

Europsko vijeće je u ožujku 2020. dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije, ali točnog datuma još nema jer su nastali novi problemi.

Za formalno otvaranje pregovora zemlje članice moraju usvojiti pregovarački okvir, ključni dokument kojim se definira kako će se i na kojima načelima odvijati pristupni pregovori. Pregovarački okvir jednoglasno trebaju usvojiti zemlje članice EU-a i to je uvjet za sazivanje prve međuvladine konferencije o pristupanju na kojoj se formalno pregovori otvaraju. 

Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje - Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja.

Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila.

Bosna i Hercegovina
i Kosovo potencijalne su kandidatkinje. 

Sastanak lidera država zapadnog Balkana organizirao je slovenski predsjednik Borut Pahor, u sklopu inicijative Brdo-Brijuni, čiji su pokretači Slovenija i Hrvatska.

Ovogodišnji summit čelnika država jugostočne Europe, posvećen približavanju aspirantica EU i aktualnim temama protekao je bez počasnog gosta iz EU-a ili neke od drugih država-aktera u međunarodnom prostoru zbog obveza francuskog predsjednika Emanuela Macrona.

Macron je još lani izrazio spremnost da bude nazočan na ovogodišnjem godišnjem sastanku na Brdu kod Kranja, a taj je interes ponovio predsjedniku Borutu Pahoru u ožujku. Datum mu nije išao na ruku, ispričao se zbog obveza koje je istodobno imao na jednom značajnom međunarodnom sastanku, navode slovenski mediji. Kako piše mariborski list "Večer", pozivajući se na slovenske neslužbene izvore, u međuvremenu je s Macronovim kabinetom dogovoreno da će francuski predsjednik sudjelovati na jednom od idućih summita čelnika iz regije u okviru inicijative Brdo-Brijuni, "možda" već idućem, koji bi se iduće godine po prvi put održao u Beogradu, navodi mariborski list "Večer".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!