Hrvatski predsjednik Zoran Milanović za svoje je prvo putovanje u mandatu izabrao Sloveniju, zemlju koju smatra prirodnom hrvatskim partnerom.
Podsjetimo, Milanović je u predsjedničkoj kampanji isticao važnost dobrih odnosa sa Slovenijom koji bi se trebali podići na razinu strateškog partnerstva.
U svom prvom intervjuu nakon predsjedničkih izbora, Milanović je izrazio uvjerenje da se to može postići strpljenjem, bez obzira na probleme koji opterećuju dvije zemlje, posebice pitanje prijeporne granice.
- Slovenija nam je prirodno najbliži partner, saveznik, ja to vidim, a vjerujem i mnogi u Sloveniji To što nas opterećuje nije ništa u odnosu na probleme koje imamo i sami sa sobom i s drugim državama. Odnosi sa Slovenijom su skoro pa optimalni, ocijenio je Milanović sredinom siječnja.
Pahor je, nakon što je čestitao Milanoviću na pobjedi na predsjedničkim izborima, izjavio da će odnos s novim šefom hrvatske države početi "otvorenih ruku" kako bi se dala šansa dijalogu, ali i smatra da Milanović neće mijenjati svoje mišljenje o graničnoj arbitraži.
Milanović je bio premijer kada je Hrvatska, zbog nedopuštenog ponašanja slovenskih predstavnika, istupila iz arbitraže o graničnom sporu između dviju zemalja.
- Hrvatska izlazi iz arbitraže, ovakav sporazum moramo raskinuti, kazao je Milanović u srpnju 2015. te dodao kako je došlo do grubog kršenja odredbi ugovora, istovremeno rekavši kako ne vjeruje da će to loše utjecati na hrvatsko-slovenske odnose.
Pahor je Milanoviću je poručio da u Sloveniji ima prijatelja predanog dijalogu u traženju rješenja, ali da pri tome mora računati na poznata slovenska stajališta o graničnoj arbitraži.
- Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od "strateške" važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.
Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu
Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.
- U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (....) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen, kazao je Pahor.
Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.
Foto: Robert Anić/PIXSELL- Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija, rekao je Milanović.
- Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena, kazao je Milanović.
Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu "jer traje predugo i ima emotivnog elementa", ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se "s tim živi".
- Slovenija je ovdje u poziciji da kaže 'da' ili 'ne'. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara, rekao je Milanović.
Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.
- Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije, dodao je Milanović.
Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe
Janez Janša, rekao je da se radi o mandataru koji je dva puta bio premijer.
- Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga, odgovorio je Milanović.
Kao što je Milanović izabrao Sloveniju za svoj prvi inozemni posjet, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ju je izabrala za svoj zadnji. Tada je u razgovoru s Pahorom kazala da je "prijateljstvo dviju zemalja i ono što nas povezuje daleko nadmašuje pitanja koja su ostala otvorena između dviju država".
Osim arbitraže, u odnosima Zagreba i Ljubljane sporna je i žica koju je Slovenija postavila na granici prema Hrvatskoj zbog migrantske krize. To se također zbilo u vrijeme premijerskog mandata sadašnjeg hrvatskog predsjednika.
Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji
Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
- Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno, rekao je Milanović.
Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema "siromašnoj, manje vrijednoj braći", a ispunili su mnoge uvjete.
- Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno, rekao je hrvatski predsjednik.
Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.
- I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća, zaključio je Milanović.
Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se "ne može izbrisati preko noći" te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.
- Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici, rekao je Milanović.
Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.
Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!