Maletić: Hrvatski sustav kontrole nad EU sredstvima funkcionira dobro

Ivana Maletić, hrvatska članica Europskog revizorskog suda, u programu HTV-a govorila je o kontroli novca iz Fonda za oporavak i otpornost od strane EPPO-a.

- Europski revizorski sud je čuvar financija Europske unije. Dakle, mi revidiramo jesu li sredstva iz europskog proračuna potrošena na zakonit način, ali isto tako ispunjavaju li se i zadani ciljevi kroz provedbu različitih politika, pojasnila je Maletić u emisiji "Studio 4".

Uskoro bismo trebali doznati detalje oko budućnosti kohezijske politike Europske unije.

- Europska komisija će objaviti novi paket regulative za razdoblje od 2028. do 2034., novi sedmogodišnji proračun. Između ostalog, bit će i regulativa za novu kohezijsku politiku u kojoj će se jasno vidjeti na koji način će se raspodjeljivati sredstva prema državama članicama u novom razdoblju i što možemo očekivati od novog proračuna Europske unije, rekla je Maletić.

Fond za oporavak i otpornost jedan je od najvećih fondova ikad u povijesti Europske unije - težak 750 milijardi eura.

Europska komisija ima cilj da prema njemu izdefinira novi proračun EU-a, dakle da bude na sličan način strukturirana i kohezijska i poljoprivredna politika.

- Ukazivali smo na činjenicu da se Fond za oporavak i otpornost promovira kao fond u kojem su plaćanja vezana uz rezultate i uspješnost poslovanja, što nije nije baš točno jer ciljevi za koje se novci daju nisu vezani uz konkretne rezultate nego samo uz korake u provedbi, poput potpisivanja ugovora ili donošenja zakona, ali se ne vidi konkretan učinak i rezultat različitih politika. Drugi veliki nedostatak koji se ne smije ponoviti je činjenica da se ne prikupljaju podaci o stvarnim troškovima, tako da nitko ne zna koliko je točno potrošeno na određene prioritete na razini pojedine države članice, ali i EU-a u cjelini, rekla je Maletić i nastavila:

- Treća, možda najveća slabost, koja se ne smije ponoviti je vezana uz transparentnost. U Fondu za oporavak i otpornost države su obvezne objaviti samo sto najvećih korisnika sredstava. Najčešće su ti korisnici ministarstva ili javna poduzeća ili lokalne i regionalne jedinice. A to je ono što zapravo nikog ne zanima, nego je cilj znati koliko je novaca došlo u ruke privatnih subjekata, kojih i je li možda došlo do koncentracije tih sredstava u nekoliko većih subjekata, naglasila je Maletić.

Maletić je rekla kako u nekim državama članicama sustavi kontrola i upravljanja funkcioniraju jako dobro i vrlo su slični sustavima za kohezijsku politiku.

- U Hrvatskoj su iste procedure primijenjene i na Fond za oporavak i otpornost, dok kod nekih država članica vidimo stav "kad dobijemo novce iz Fonda za oporavak i otpornost, to su naši nacionalni novci i mi više ne pratimo po izvoru financiranja što je baš iz tog Fonda za oporavak i otpornost kod nas isfinancirano". To jako otežava rad i revizorima i istražiteljima, poručila je.

EPPO radi po dojavama o nepravilnostima i sumnjama na prijevare i korupciju.

- Međutim, ako država kaže da su to nacionalni novci, onda istražitelji nemaju pristup takvim projektima. Kad gledate godišnje izvješće EPPO-a vidite kako u nekim zemljama, recimo u Italiji, imaju preko 220 slučajeva koje istražuju, dok u jednoj Španjolskoj koja ima jednako veliku omotnicu imaju samo šest slučajeva jer sustav ne funkcionira dobro i oni ne mogu doći do informacije što je financirano iz Fonda za oporavak i otpornost.

Naglasila je kako u Hrvatskoj ima samo tri takva slučaja, za razliku recimo od Austrije koja ima 29 ili od Bugarske, koja je puno kasnije krenula s provedbom, a ima šest slučajeva.

- Uglavnom u drugim državama je i puno više slučajeva. Sustav u Hrvatskoj se često prezentira i u Europskom parlamentu, a i u našim izvješćima, kao primjer dobre prakse sustava u kojem kontrole i nadzor nad europskim sredstvima dobro funkcioniraju. Ali naravno to ne znači da se ne može dogoditi nekakva prijevara i koruptivna aktivnost, istaknula je Maletić.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: