EU: odluke o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini, sankcije protiv iranskih dužnosnika

EU je u ponedjeljak donijela odluku o pokretanju misije osposobljavanja 15.000 ukrajinskih vojnika, odobrila dodatnih 500 milijuna eura za nabavu oružja Ukrajini, te zaprijetila Iranu uvođenjem sankcije ako se utvrdi da Rusi koriste njihove dronove za napad na Kijev.

Program osposobljavanja 15 tisuća ukrajinskih vojnika započet će sredinom sljedećeg mjeseca, na teritoriju EU-a.

Odluku su donijeli ministri vanjskih poslova država članica na sastanku u Luxembourgu. Donesena je bez suglasnosti Mađarske, odnosno mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sziijarto nije za to glasao nego je izišao iz dvorane dok se glasalo.

S druge strane, Sziijarto je glasao za paket od 500 milijuna nove vojne pomoći Ukrajini.

Ministri su također uveli sankcije za 11 pojedinaca i četiri pravne osobe iz Irana koje su odgovorne za ubojstvo 22-godišnje Mahse Amini i za represiju nad prosvjednicima koji već danima prosvjeduju protiv iranskog režima.

Policija za čudoređe privela je Mahsu Amini jer nije nosila hidžab prema propisima i ona je umrla u zatvoru.

- Zgroženi smo još uvijek neobjašnjenim ubojstvom Mahse Amini i brutalnim obračunom snaga sigurnosti protiv prosvjednika koji i dalje umiru ili su zatočeni u rukama snaga sigurnosti, rekao je visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Ministri su također razgovarali o navodnoj uporabi iranskih dronova za napade na Ukrajinu. Borrell je rekao da se sada prikupljaju dokazi i ako se te informacije pokažu točnima, EU je spreman uvesti dodatne sankcije.

Šefovi diplomacija dali su zeleno svjetlo i za raspoređivanje euroopske promatračke misije na armenskoj strani granice s Azerbajdžanom.

- Naša nazočnost u kontekstu sukoba između ove dvije zemlje značajan je signal spremnosti Europske unije da podrži stabilnost u južnom Kavkazu, rekao je Borrell.

Dobar dio sastanka bio je posvećen odnosima s Kinom. Borrell je rekao da je potvrđen višetračni pristup u odnosu s tom zemljom - s jedne strane to je partner s kojim treba surađivati, a s druge suparnik i sustavni rival.

Na sastanku je bilo riječi i o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora održanih 2. listopada.

Borrell je rekao da su izbori bili dobro organizirani, ali da ima navoda o prijevarama te da se ponovno broje glasovi na izborima za predsjednika Republike Srpske.

Rekao je i da je Komisija prijedlogom o davanju kandidatskog statusa BiH pod određenim uvjetima uputila jasnu poruku bosanskohercegovačkim vlastima.

- Oni sada moraju brzo uspostaviti izvršnu i zakonodavnu vlast na svim razinama i onda se posvetiti reformama. To je apsolutni prioritet, rekao je Borrell.

Borrell podržava utvrđivanje odgovornosti za ruske ratne zločine u Ukrajini

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izjavio je u ponedjeljak da podržava utvrđivanje odgovornosti za ruske ratne zločine u Ukrajini.

Snažno podržavam poduzimanje svih mjera u pogledu odgovornosti za zločine, a trebamo vidjeti koji je najbolji način za to, odgovorio je Borrell na novinarsko pitanje podržava li uspostavu posebnog suda koji bi se bavio ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je po dolasku na sastanak upozorio da Srbija, zemlja kandidatkinja, ignorira sankcije koje je EU uvele protiv Rusije, što potvrđuje i zadnje izvješće Europske komisije.

Govoreći o BiH, Grlić Radman je rekao da podržava odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je nametnuo promjene pravila po kojima se biraju zastupnici u Domu naroda Federacije BiH. Mislim da je to dobra osnova za daljnje reforme izbornih pravila što se mora nastaviti, rekao je, dodajući da Hrvatska pozdravlja prijedlog Komisije o dodjeli kandidatskog statusa BiH, navodeći uz ustavnu i izbornu reformu kao jedan od ključnih prioriteta.

- Podupiremo napore i odluku koju je donio visoki predstavnik Christian Schmidt. Smatramo da je ona dobra osnova za daljnje reforme izbornog zakona koja se mora nastaviti. Pozdravljamo preporuke Europske komisije o dodjeli statusa kandidata Bosni i Hercegovini uz činjenicu da su ustavne reforme i reforme izbornog zakonodavstva istaknute kao ključni prioriteti, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.