Pripreme za neformalni summit EU-a i Europske političke zajednice

Čelnici država članica Europske unije okupit će se u srijedu na neformalnom summitu u Kopenhagenu, na kojem će razgovarati o jačanju obrambenih kapaciteta i daljnjoj potpori Ukrajini, a dan poslije pridružit će im se čelnici ostalih europskih zemalja na summitu Europske političke zajednice.

U tijeku su posljednje pripreme za neformalni sastanak Europskog vijeća i Europske političke zajednice. Sve prati reporter HTV-a Vibor Vlainić koji se javio za Dnevnik i rekao kako će sutrašnji sastanak svakako će biti jedan od onih događaja na kojima se crta buduća sigurnosna arhitektura Europske unije. 

- Na sastanku će u prvom redu biti riječi o što bržem jačanju budućih zajedničkih obrambenih kapaciteta po ranije definiranim područjima prioriteta. Zatim o jačanju istočnog krila, odnosno boljoj pomoći državama koje su najugroženije od strane Rusije na istoku Europske unije. Također će se razgovarati i o boljem upravljanju cijelim sustavom. Tu se spominje jačanje uloge ministara obrane Europske unije, rekao je. 

Obrambena budućnost

Komisija je uoči ovoga sastanka predstavila jedan poseban radni dokument gdje spominje i ranije navedeni zid protiv dronova, spominje se i straža istočnog krila, ali i neki novi projekti su tu navedeni kao što su protuzračni štit i svemirski štit.

- Sve su to stvari o kojima će se još dosta razgovarati i o kojima ćemo još dosta čuti. Komisija će nakon ovog sastanka na formalnom Europskom vijeću u Briselu krajem sljedećeg mjeseca predstaviti konačni plan za jačanje europske sigurnosti gdje će biti jasno definirani ciljevi i taj će dokument biti jedan od presudnih za obrambenu budućnost našeg kontinenta. Također, sutra će biti riječi i o Ukrajini, kako dodatno financijski pomoći, kako ubrzati njezino pristupanje Europskoj uniji, možda i uz promjenu načina glasovanja o otvaranju pregovaračkih klastera, to se spominje da se više ne bi odlučivalo jednoglasno, već kvalificiranom većinom, ali da bi to pravilo bilo promijenjeno, ponovno je potrebna kvalificirana većina, rekao je Vlainić.

O sigurnosti Europe bit će riječi i u četvrtak na sastanku Europske političke zajednice, kada će se svim liderima Europske unije pridružiti i čelnici ostalih zemalja s kontinenta.

U trenucima kada su ukrajinski civili i dalje najveće žrtve ruskih napada dronovima, EU planira izdvojiti 2 milijarde eura za razvoj i nabavu bespilotnih letjelica za Ukrajinu te pojačati vojnu potporu. Najavila je to Ursula von der Leyen, želeći tako osnažiti europske obrambene kapacitete i sigurnosnu suradnju s Ukrajinom.

- Potrebna su nam dugoročna i strukturirana rješenja za vojnu potporu. Zato sam predložila koncept zajma za reparacije, koji bi se temeljio na zamrznutoj ruskoj imovini. Taj zajam ne bi bio isplaćen odjednom, nego u nekoliko tranši, uz jasno definirane uvjete. Važno je naglasiti da ovdje nije riječ o zapljeni imovine. Ukrajina će morati vratiti zajam ako Rusija počne plaćati reparacije, rekla je.

Neodgovorno ponašanje

Planira se i uspostava tzv. "zida dronova" - sustava za rano otkrivanje i neutralizaciju zračnih prijetnji kojim se žele zaštititi zemlje koje graniče s Rusijom i Ukrajinom. 

- Dok još istražujemo pozadinu događaja u Danskoj, u slučaju Poljske i Estonije jasno je da je riječ o ruskim aktivnostima, iako još procjenjujemo jesu li ti napadi bili namjerni. Čak i ako nisu, takvo je neodgovorno ponašanje neprihvatljivo. Moramo zaštititi naše nebo. Stoga je inicijativa o ‘zidu dronova’ ne samo pravovremena, nego i nužna, istaknuo je Mark Rutte, glavni tajnik NATO-a.

"Zid dronova"

Dok iz Kremlja poručuju da bi Europi bilo bolje tražiti dijalog s Rusijom o sigurnosti nego graditi "zid dronova", ruski šef diplomacije komentirao je mogućnost američke isporuke krstarećih raketa Tomahawk Ukrajini.

- Smatram da je ova situacija prije svega posljedica pritiska Europe na Washington koji želi pokazati da uzima u obzir stajališta svojih saveznika. Ne vjerujem da je donesena konačna odluka. SAD ne isporučuje rakete Tomahawk bilo kome - koliko mi je poznato, u Europi ih imaju samo Španjolska i Nizozemska, a ostalima pristupaju s oprezom, rekao je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

- Pitanje o projektilima Tomahawk za Ukrajinu postavio je predsjednik Zelenski predsjedniku Trumpu na Općoj skupštini UN-a. Nije bilo nikakvog komentara - ni da hoće, ni da neće biti isporučeni. Taj sustav naoružanja za mene bi značio promjenu igre, upravo zbog svoje učinkovitosti, i to na temelju iskustva u više sukoba, naglasio je Keith Kellogg, posebni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu i Rusiju.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa predlaže da se raspravlja o konkretnim koracima koje države članice trebaju poduzeti na jačanju obrambenih sposobnosti kako bi Unija ispunila svoj zacrtani cilj da do 2030. bude spremna samostalno se braniti od mogućih ugroza.

Rasprava u Kopenhagenu trebala bi poslužiti za davanje smjernica Komisiji koja za sljedeći redoviti summit EU-a 23. listopada treba pripremiti plan za ostvarenje cilja obrambene pripravnosti EU-a.

Čelnici će razgovarati i o nastavku potpore Ukrajini, među ostalim o korištenju zamrznutih sredstava ruske središnje banke.

Razmišlja se o davanju beskamatnog zajma Ukrajini u visini od 140 milijardi eura za koji bi jamčile države članice, koristeći kao podlogu rusku zamrznutu imovinu. Taj zajam Ukrajina bi počela vraćati tek kad Rusija plati ratnu odštetu.

Riječ je o vrlo osjetljivom pitanju jer se više zemalja protivi konfiskaciji zamrznute imovine bojeći se da bi to narušilo pravnu sigurnost, stoga se traži odgovarajući instrument kako koristiti tu imovinu a da se izbjegne konfiskacija.

Jedno od ključnih pitanja s tim vezi je i obnavljanje režima sankcija svakih šest mjeseci, za što je uvijek potrebna jednoglasna odluka svih država članica. Samo jedna članica stavljanjem veta na produljenje sankcija može dovesti u pitanje cijeli plan, jer u slučaju da se sankcije ne produlje, ruska imovina automatski se odmrzava. Stoga se očekuje rasprava o mogućnosti da se u odlučivanju o režimu sankcija prijeđe na kvalificiranu većinu umjesto jednoglasnosti.

Pitanje odlučivanja konsenzusom postavlja se i kada se govori o proširenju. Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus, a to znači da svaka država članica može u bilo kojem trenutku uložiti veto. To je danas slučaj s Mađarskom koja blokira otvaranje pregovaračkih klastera s Ukrajinom.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa tijekom obilaska glavnih gradova država članica u prva tri tjedna ovoga mjeseca ispitivao je mogućnost da se za otvaranje pregovaračkih klastera odustane od konsenzusa i prijeđe na odlučivanje kvalificiranom većinom, što znači da je za odluku potreban pristanak najmanje 15 država članica koje predstavljaju 65 posto ukupnog stanovništva Unije. Pritom bi se konsenzus zadržao za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Kvaka 22

Europski diplomatski izvor kaže da nitko nije potpuno odbacio tu ideju jer u suprotnom Costa ne bi ni otvarao tu temu i stavljao je na dnevni red ovoga samita. Kvaka 22 leži u tome što je za promjenu pravila o jednoglasnosti potrebna jednoglasna odluka svih država članica.

Dan poslije, u četvrtak, održava se summit Europske političke zajednice, koja okuplja sve članice EU-a i još 20 europskih zemalja.

Europska politička zajednica (EPC) je forum 47 europskih zemalja koji je kreiran nakon ruskog napada na Ukrajinu radi koordinacije odgovora na zajednička pitanja i izazove i služi kao platforma za neformalni politički i strateški dijalog, okupljajući europske šefove država ili vlada zajedno s čelnicima ključnih europskih i međunarodnih institucija.

Cilj sastanka je promicanje političkog dijaloga i suradnje te jačanje sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta na europskom kontinentu. Danska je uoči ova dva summita zabranila letove svih civilnih dronova, nakon što su neidentificirani dronovi proteklih dana nadlijetali njezine zračne luke i vojne baze.

Danski dužnosnici kažu da je riječ o hibridnim napadima, aludirajući na to da bi iza njih mogla stajati Rusija. Vlasti u Danskoj nisu objavile koga smatraju odgovornim, ali je premijerka Mette Frederiksen rekla da bi to mogla biti Moskva.