Završen samit EU-zapadni Balkan bez zajedničke izjave i bez konferencije za novinare

11:20 / 23.06.2022.

Autor: Željko Raić/Jasna Paro/Dnevnik/HRT/Hina/E.L.S.

Lideri EU-a sa šefovima država i vlada Zapadnog Balkana

Lideri EU-a sa šefovima država i vlada Zapadnog Balkana

Foto: HTV / HRT

Sastanak na vrhu država članica EU-a i zapadnog Balkana, koji je trajao više od tri sata, završen je u Bruxellesu bez zajedničke izjave i bez konferencije za novinare. Iz ureda predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela kažu da je konferencija odgođena zbog nedostatka vremena budući da je sastanak trajao dulje od predviđenog, a da zajednička deklaracija nije ni bila predviđena.

Solomonsko rješenje dolazi iz Bruxellesa. Sastanak je dobro prošao - no konkretnih rješenja nema, pa pitanje o tome pripada li zapadni Balkan doista Europskoj uniji - i danas ostaje bez odgovora. Podsjetimo, Unija je zapadnom Balkanu obećala europsku perspektivu još prije 19 godina na samitu u Solunu, ali malo je toga dosad učinjeno.

Blokade i zastoji u pregovorima jedina su konstanta.

- Gubimo dragocjeno vrijeme, a realno gledajući nemamo ga više puno na raspolaganju. Sjeverna Makedonija talac je jedne zemlje članice koja se ne može politički organizirati i pronaći rješenje koje bi nam omogućilo europski put, rekao je Dimitar Kovačevski, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije.

Francusko predsjedništvo uz njemačku je asistenciju pokušavalo ukloniti bugarsku blokadu Sjeverne Makedonije, koja zajedno s Albanijom čeka odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora.

- Zar nije bilo dovoljno što su zbog spora s Grcima morali mijenjati i ime države. I sad opet blokiranje, kao da se ništa nije naučilo. No naša poruka je jasna, Njemačka je uz vas i dajemo potporu vašem europskom putu, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.

Međutim, te nade je ugasio bugarski premijer Kiril Petkov, koji je rekao da nema izgleda da se na ovom samitu deblokira otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom.

- Bosna i Hercegovina na putu je dobivanja statusa kandidata, Kosovo ostvaruje velik napredak, ali najveći problem u ovom trenutku imaju Sjeverna Makedonija i Albanija, zbog bugarske blokade, i mogu reći da su jutrošnji razgovori bili dosta napeti, upravo zbog toga, rekao je nizozemski premijer Mark Rutte.

No unatoč svemu razgovarati se mora, to je jedini europski način rješavanja problema.

- Stav Hrvatske je jasan - podržavamo otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što se nas tiče odmah. Podržavamo naravno, više od svih drugih, status kandidata BiH, za članstvo u Uniji, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.

No želje su jedno, a realnost drugo pa albanski premijer ne skriva razočaranje nakon današnjeg susreta. Jednostavno poručuje, žao mu je Europske unije kakvu je danas vidio, podijeljene i neorganizirane. Sve što je danas dobio, bio je neugodan osjećaj neprihvaćanja i nerazumijevanja.

- Predsjednik Vijeća Michel nam je rekao da imam tri minute za obraćanje Vijeću, ali ja sam uzvratio: bilo bi mi dovoljno i 30 sekundi kada bi oni koji me slušaju to i razumjeli i prihvatili. Rekao sam da je i dobro i loše što smo ovdje, dobro jer smo dio Europe, a loše, jer smo gosti, a tako će biti još dugo, čini mi se, rekao je Edi Rama, albanski premijer.

Europa je podijeljena kada je riječ o proširenju, činjenica je to koja je svima poznata. I prvi čovjek europske diplomacije, inače velik zagovornik proširenja, priznaje kako dan nije bio uspješan.

- Jednostavno rečeno, moramo raditi bolje i brže na integraciji zapadnog Balkana. I zato pozivam sve da mi se u tome pridruže. Ali današnji rezultati ne daju nam veliku nadu da postoji brz europski put za te zemlje, rekao je Josep Borell, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Kako se doznaje, na susretu je bilo prijedloga da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, ali o tome nema konsenzusa. No u nacrt zaključaka, na inzistiranje Hrvatske, unesen je poziv čelnicima BiH da hitno provedu obećanje o dovršetku ustavnih i izbornih reformi. Čelnici Unije nastavili su popodne razgovarati o proširenju na istok kontinenta.

- Velika je politička, tektonska odluka da Ukrajina, Gruzija i Moldavija pređu iz politike susjedstva praktički u politiku proširenja. Dakle ta rečenica iz europske perspektive za ove tri zemlje mijenja sve, to se do sada nije dogodilo, dodao je Plenković.

Popodnevni dio sastanka čelnika Unije bio je posvećen europskom putu Ukrajine i Moldavije. Europski je parlament već tijekom dana zatražio da te dvije zemlje bez odgode dobiju status kandidata.

video thumb

Europski lideri trebali bi podržati kandidatski status Ukrajine i Moldavije.

- Mislim da je to sasvim sigurno i da će to biti jedna od lakših odluka i rasprava koja večeras čeka lidere EU-a. Kada se to potvrdi, to će biti povijesna odluka jer će Ukrajina biri prva zemlja koja je dobila status kandidata dok je u ratu, javila je Jasna Paro iz Bruxellesa.

Prijedlog komisije je, rekla je Paro, krajnje simboličan.

- Svi su svjesni da je to velika, moralna gesta, ali i jako velika geopolitička poruka Ukrajini koja je izložena dnevnom razaranju. To je i poruka Rusiji kao agresoru, dodala je Paro.

Ubrzani postupak za dobivanje kandidacijskog statusa otvara puto pitanja općenito o proširenju EU-a i lideri će večeras posebno o tome razgovarati.

- Bruxelles je godinama državama zapadnog Balkana govorio da njihov proces pristupanja ide sporim ritmom i s puno prekida jer nema brzog puta u EU. Sada ova izvanredna situacija u Ukrajini sve to mijenja i to je prilika za sve, posebno za države zapadnog Balkana da ubrzaju svoj postupak, dodala je.

Postoji vrlo snažan geopolitički pritisak da EU proširi svoj utjecaj na širi prostor, objasnila je Paro dodavši da se u tom kontekstu premijer Andrej Plenković posebno založio da BiH dobije kandidacijski status.

- Bez obzira na to što neka konkretnih rezultata proširenja, ovaj summit bi mogao ostati zapamćen kao summit proširenja jer je to jedna od dominantnih tema, zaključila je Paro javljajući se za središnji Dnevnik iz Bruxellesa.

video thumb

Michel: EU treba Zapadni Balkan i Zapadni Balkan treba EU

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio je na tvittu da EU treba Zapadni Balkan i Zapadni Balkan treba EU.

"Snažna podrška ponovnom pokretanju procesa integracije i unapređenju pristupanja. U Sjevernoj Makedoniji se nastavlja rad na brzom pronalaženju obostrano prihvatljivog rješenja"

Vučić: Sj. Makedonija i Albanija zaslužile su otvaranje pregovora 

Sjeverna Makedonija i Albanija zaslužile su otvaranje pregovora, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon sastanka EU-zapadni Balkan koji zemljama te regije nije donio pomaka u četvrtak kada se zeleno svjetlo očekuje za dodjelu kandidatskog statusa Ukrajini te Moldaviji.

- Samit EU-Zapadni Balkan bio je "manje neugodan za Srbiju, nego za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, ocijenio je u četvrtak predsjednik Aleksandar Vučić, zaslužile početi pregovore o članstvu u EU.

- Vjerujem da naši prijatelji iz Skoplja i Tirane zaslužuju otvaranje procesa pregovora, rekao je Vučić je na zajedničkoj konferenciji s koje su poslije samita izvijestili beogradski mediji.

Vučić se danas osvrnuo i na primjedbe iz Hrvatske da više ne može sjediti na dvije stolice.

- Srbija sjedi na svojoj stolici i neće hrvatski premijer i predsjednik voditi politiku Srbije, već građani Srbije preko svog vodstva, rekao je Vučić.

Golob će na prijedlogu za status BiH ustrajati "ako treba i do jutra"

Dolazeći na samit lidera članica EU-a slovenski premijer Robert Golob rekao je da će inzistirati "ako treba i do jutra" da se Bosni i Hercegovini odmah dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji o čemu zasad nema suglasja među svih 27 država članica.

Dodao je pak da to ne znači da će, ako konsenzusa ne bude, Slovenija blokirati dodjelu statusa Ukrajini za što je također potreban konsenzus jer je, kako kaže, to odvojeno pitanje. Bosni i Hercegovini treba status kandidata i na tome ćemo ustrajati, rekao je i naglasio da postoji više načina da se postigne taj cilj i da treba vidjeti gdje bi se moglo naći konsenzualno rješenje.

Njemačka traži da se zapadnom Balkanu pruže realni izgledi za članstvo u EU-u

Njemačka se zauzima da se državama zapadnog Balkana pruži realna prilika za pridruživanje, izjavio je kancelar Olaf Scholz, uoči početka samita EU-a s čelnicima šest zemalja jugoistočne Europe.

- Građani u zemljama zapadnog Balkana čekali su gotovo 20 godina na priliku da postanu članovi Europske unije. Od najveće je važnosti da to postane vjerodostojno obećanje jer brojni napori koje su ove zemlje poduzele na kraju moraju dovesti do njihova pristupanja, rekao je Scholz novinarima.

Tri zemlje članice zatražile su da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, ali ne vidim konsenzus oko toga, izjavio je visoki dužnosnik EU-a, dobro upućen u pripreme samita. 

Kandidatski status za BiH podržava i Hrvatska i pritom traži promjenu izbornog zakona kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Jedno od najtežih pitanja ovoga samita je nastojanje da se ukloni bugarska blokada otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom s kojom je u paketu i Albanija.

Bugarskoj vladi je jučer izglasano nepovjerenje, ali iz Sofije stižu naznake da su spremni ukloniti blokadu na temelju francuskog prijedloga. No pitanje je hoće li to prihvatiti Sjeverna Makedonija. Francusko predsjedništvo je predložilo pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju u kojem je uvršten dio bugarskih zahtjeva. Bugarska je tražila da se kao preduvjet za uklanjane blokade u pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju uvrste pitanje koja se odnose na zajedničku povijest, jezik i nacionalnih identitet.

Petkov kaže da nema izgleda za uklanjanje bugarskog veta na ovom samitu

Bugarski premijer Kiril Petkov, čijoj je vladi izglasano nepovjerenje, izjavio je u Bruxellesu da nema izgleda da se na ovom samitu EU-a deblokira otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, ali je dao naslutiti da bi se rješenje moglo postići sljedećih dana. Nema nikakvih izgleda za ukidanje veta na ovom samitu, rekao je Petkov po dolasku na samit čelnika EU-a i zapadnog Balkana, dodajući da bugarski parlament treba dati zeleno svjetlo za ukidanje veta za Sjevernu Makedoniju i da će tek tada rješenje biti održivo, bez obzira tko vlada u Sofiji.

Albanski premijer Edi Rama nazvao je bugarsku blokadu sramotom. Rekao je da je sramota da jedna članica NATO-a, Bugarska "zaustavi dvije druge zemlje NATO-a Albaniju i Sjevernu Makedoniju usred vrućeg rata u europskom dvorištu, s 26 drugih zemalja EU-a koje i dalje sjede u zastrašujućoj nemoći".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!