07:45 / 17.02.2021.

Autor: Hina/HRT

"Nula COVID-a" u Europi: Ideal ili iluzija?

Testiranje na koronavirus

Testiranje na koronavirus

Foto: Hrvoje Jelavic / Pixsell

Za dva milijuna Novozelanđana u ponedjeljak je počela trodnevna karantena u Aucklandu zbog samo tri osobe oboljele od COVID-a. Brzo i odlučno zatvaranje kako bi se život što prije vratio u normalu - to je strategija "nula COVID-a" koju primjenjuju Azija i Oceanija. No je li to izvedivo i u Europi?

Tom strategijom želi se u nekoj regiji ili zemlji smanjiti cirkulacija koronavirusa na nulu strogim mjerama koje se uvode čim se zaraza pojavi. To se kombinira s drastičnom kontrolom žarišta (testiranje, praćenje, izolacija). Istodobno, normalan život može se nastaviti na područjima na kojima virusa nema. Sve više stručnjaka zauzima se za to da se takva strategija primijeni i u Europi.

- Za zemlje koje su je prihvatile prednost je trostruka, istaknuo je švicarski epidemiolog Antoine FlahaultTo su, na primjer, Novi Zeland, Australija, Kina, Tajvan i Vijetnam.

- Na zdravstvenom planu, oni su nesporni svjetski prvaci po malom broju umrlih po stanovniku, a na društvenom život teče normalno. Barovi, restorani, kulturne i sportske aktivnosti, škole i sveučilišta normalno su otvoreni, a epidemiološke mjere gotovo i ne postoje, objasnio je te dodao da i na gospodarskom planu Tajvan i Kina bilježe rast BDP-a.

Flahault smatra da je strategija "nula COVID-a" bolja od "strategije ublažavanja" koju provodi većina zemalja na Zapadu, što se zapravo odnosi na "organiziranje suživota s virusom između dva vala".

- Što znači suživot s virusom? Sadašnja situacija nije prihvatljiva, dugoročno, previše je nepoznanica, rekao je Martin McKee, profesor javnog zdravlja na Londonskoj školi higijene i tropske medicine. 

- Uzalud se pokušava epidemiju staviti pod kontrolu, neprestano dolaze novi valovi i nova zatvaranja i nitko ne može ništa isplanirati, putovanje na odmor, vjenčanje ili ulaganje u otvaranje restorana. I što više virus cirkulira, češće su mutacije. Ne možemo dalje tako s trećim, četvrtim, petim, dvadesetim valom, rekao je McKee, koji je uvjeren da je "nula COVID-a jedina alternativa".

No može li se ta strategija prenijeti s jednog kraja svijeta na drugi?

- To bi bilo teže u Europi, smatra australski stručnjak Archie Clements, epidemiolog na Sveučilištu Curtin u Perthu. 

- Više je razloga za to. Ondje je veća mobilnost, veća gustoća stanovništva u gradovima, ovisnost europskog gospodarstva o prekograničnim putovanjima i činjenica da je Europa važno odredište za putovanja. U Australiji i na Novom Zelandu imamo prirodne prednosti koje se ne mogu kopirati drugdje, osobito našu izoliranost i nepostojanje kopnenih granica, rekao je.

Neovisno o tome može li se strategija "nula COVID-a" preuzeti i u Europi, Clements smatra da je za to prekasno jer su se virus i njegove varijante jako raširili.

- Europa je propustila priliku da prihvati strategiju "nula COVID-a" na kraju prvog zatvaranja i radije je iskoristila ljeto i tako dopustila cirkuliranje virusa, kazao je.

On se zauzima za to da "europske demokracije otvore istinsku raspravu kako bi se izbjeglo ponavljanje pogrešaka iz prošlosti".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!