Obilježena 80. obljetnica oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitza

Obilježena je 80. obljetnica oslobođenja koncentracijskog logora smrti Auschwitza. U najgorem logoru nacističke Njemačke ubijeno je više od milijun ljudi. U Auschwitz na komemoraciju, uz brojne druge državnike, došao je i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

Više od 50 državnih izaslanstava većinom najviše razine okupilo se na komemorativnoj svečanosti kojom se obilježava 80 godina otkako su vojnici Crvene armije oslobodili najužasniji među logorima smrti. Auschwitz je postao simbol holokausta koji je nacistička Njemačka provela nad šest milijuna Židova, od kojih je milijun umrlo upravo na tom mjestu od 1940. do 1945.

Među svjetskim liderima koji su došli na komemoraciju su francuski i njemački predsjednik Emmanuel Macron i Frank-Walter Steinmeier, ondje su i britanski kralj Charles, španjoslki Filip predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, njemački kancelar Olaf Scholz, austrijski šef države Alexander van der Bellen i talijanski Sergio Mattarella, kanadski premijer Justin Trudeau. Sudjeluje i hrvatska delegacija koju vodi premijer Andrej Plenković.

Rusija, iako su njezini vojnici oslobodili Auschwitz, već treću godinu zaredom nije pozvana na ceremoniju zbog rata u Ukrajini.

Pripovijedaju samo preživjeli

Dužnosnici muzeja na mjestu bivšeg koncentracijskog logora Auschwitz I i logora za istrebljenje Auschwitz-Birkenau, podignutih u okupiranoj Poljskoj kod grada Oswiecima, rekli su da ovaj put ne žele govore političara. Pripovijedali su samo preživjeli.

Preživjeli su danas u 80. i 90. godinama, zbog čega je uprava memorijalnog centra odlučila da na njima bude fokus, a ne na političarima, jer su u vrijeme oslobođenja bili tek djeca i tinejdžeri. Neki od njih oko vrata su danas imali prugaste marame, kao jedan znak otpora, jer su kao zarobljenici nosili prugasta odijela, kazala je novinarka Tamara Marković za središnji Dnevnik HTV-a.

Preživjeli položili vijence i poklonili se mrtvima

- Poljaci su čuvari sjećanja na više od milijun ljudi, najvećim dijelom Židova, ubijenih u logoru smrti Auschwitzu koji je su nacisti podigli na njihovom teritoriju u Drugom svjetskom ratu, rekao je u Oswiecimu poljski predsjednik Andrzej Duda nakon što je zajedno s posljednjim preživjelima položio vijence i zapalio svijeće u Auschwitzu I.

Pedesetak preživjelih pred zidom smrti kod Bloka 11 u Auschwitzu, s prugastim šalovima oko vrata ili istim takvim trakama oko ruke, većina uz pomoć mlađih članova obitelji, položili su vijence, upalili svijeće, ostavili crvene ruže te se s dlanovima položenim zidu poklonili mrtvima. U koloni među njima hodao je i poljski predsjednik. Tim je simboličnim činom počela komemoracija obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja logora.

- Danas ovdje u Oswiecimu, na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora i logora za istrebljenje održat će se komemoracija za 1,1 ubijenih, milijun Židova, ali i Poljaka, Rusa, Roma i ljudi drugih nacionalnosti iz cijele Europe. Sjećamo se i tri milijuna Poljaka židovskog podrijetla koje su ubili nacisti, naglasio je Duda te podsjetio i na Witolda Pileckog, junaka Drugog svjetskog rata relativno nepoznatog izvan Poljske, koji je prihvatio misiju da se infiltrira u Auschwitz kako bi otkrio užase logora.

Sjećanja preživjelih 

- U Auschwitz sam stigla u noći. Bilo je strašno jer čim sam izašla iz vagona, odmah sam osjetila miris, onaj koji sam poznavala iz Treblinke – miris spaljenih tijela. Postrojili su nas u krug, a u sredini su stajali mladi Nijemci s fotoaparatima i slikali nas. Izgledale smo strašno – njima je to bilo jako smiješno, kazala je Janina Iwanska.

- Potisnula sam sva ta sjećanja najbolje što sam mogla. I doista, moram reći da sam uspjela sve ove godine. Sada mi se sve vraća – kojekakve slike iz Oswiecima, dodala je Teresa Regula.

Autorica i znanstvenica Tova Friedman (86) koja knjigom "Kći Auschwitza" opisuje vlastite traume, transportirana je u logor sa samo pet godina.

- Danas imamo obvezu ne samo sjećati se nego i upozoriti i poučavati da mržnja stvara samo više mržnje, ubijanje više ubijanja. Ekstremizam i antisemitizam koji se šire među nacijama je šokantan, upozorila je.

- Tu sam da potvrdim i obećam da nećemo dopustiti da se povijest ponovi, naglasila je.

Podijelila je neka svoja sjećanja na neljudske patnje iz logora kamo je deportirana kao djevojčica.

- Otac je bio poslan u Dachau, a majka i ja u Auschwitz. Gladna, žedna i užasnuta držala sam majku za ruku, ispričala je, sjećajući se krikova, plača, neba zatrtog dimom, užasnog smrada i golih žena, što je, kako je rekla, sve prati do današnjeg dana.

- Mislila sam da ćemo svi umrijeti, da je normalno da židovska djeca umru, kazala je.

Postoji samo jedna rasa - ljudska

Novinar i povjesničar Marian Turski (98), danas čelnik Međunarodnog vijeća za Auschwitz, poslan je u taj logor 1944.

- Danas svjedočimo golemom porastu antisemitizma i to onakvog kakav je doveo do holokausta, rekao je.

Sjećanje na zločine počinjene u ime nacističkih ideja o rasnoj superiornosti postalo je akutno političko pitanje posljednjih godina s usponom stranaka krajnje desnice diljem Europe.

Na mjestu najvećeg masovnog ubojstva u ljudskoj povijesti, Turski je upozorio: "Govor mržnje često završi krvoprolićem".

Liječnik Leon Weintraub (99) živio je u getu u Lodzu kada je odvojen od obitelji i poslan u Auschwitz 1944.

- Postoji samo jedna vrsta ljudi: homo sapiens pa je teorija rasa kao fundamentalni princip nacističke teorije pogrešna, rekao je.

- Boli me kad vidim uniforme slične nacističkima i njihove slogane, boli me da se to događa bez ikakvih posljedica, da se propagira ideologija koja je pobila milijune, kazao je.

Boli ga, rekao je, "ideologija i stavovi koji promoviraju neprijateljstva, koji definiraju antisemitizam i homofobiju kao vrijednosti".

- Pozivam sve da se suprotstave takvim stavovima koji su doveli do genocida koji danas komemoriramo, rekao je uputivši poseban poziv mladima: "Budite osjetljivi na sve izraze netolerancije prema različitima - bilo da se radi o boji kože, vjeri ili drugačijoj seksualnoj orijentaciji".

Umirovljena farmaceutkinja Janina Iwanska poslana je u Auschwitz u transportu 1944. nakon što je morala napustiti svoj dom tijekom Varšavskog ustanka protiv nacista.

- Tu gdje se nalazimo izgrađen je Birkenau ... Tu je počeo stroj za ubijanje. Tu je tvornica ubijanja počela svoje operacije, sjeća se ona.

Kada je Auschwitz oslobođen, "svijet je vjerovao da se to više ne može dogoditi. A opet, bilo je ljudi koji su predvidjeli da je nemoguće da se te stvari ponovno ne dogode", kazala je.

- Ako su ljudi tada bili tako nehumani, to bi se moglo dogoditi ponovno, dodala je.

Auschwitz, mjesto smrti više od 1,1 milijuna Židova

Više od 1,1 milijun ljudi, većinom Židova, umrlo je u plinskim komorama ili od gladi, hladnoće i bolesti u Auschwitzu. Nacisti su ubili više od 3 milijuna od 3,2 milijuna poljskih Židova, što čini otprilike polovicu Židova ubijenih u holokaustu. Između 1941. i 1945. nacistička Njemačka i njeni suradnici sustavno su ubili oko šest milijuna Židova diljem Europe pod njemačkom okupacijom.