15:27 / 18.03.2022.

Autor: Hina/HRT/D.S.

Otvorena vrata za izbjeglice iz Ukrajine ne znače da EU mijenja pravila za migrante

Karlo Ressler

Karlo Ressler

Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Otvorena vrata za izbjeglice iz Ukrajine ne znače da Europska unija mijenja svoja pravila za migrante i davanje azila, istaknuo je HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler.

Europska unija nema ista pravila za izbjeglice i ekonomske migrante, zbog čega je imala različit pristup prema Ukrajini i Bliskom istoku, istaknuto je na konferenciji Europski pristup migracijama i azilu.


Panel, na kojem su sudionici usporedili pristup Europske unije prema izbjegličkom valu iz bliskoistočnih država 2015. i izbjegličkom valu iz Ukrajine ove godine, organizirao je ured eurozastupnika Karla Resslera


Zastupnik Europske pučke stranke Ressler rekao je da je solidarnost prema Ukrajincima pokazala civilizacijsku opredijeljenost Europske unije, no da to ne mijenja stajalište EU-a o borbi protiv zloupotreba mehanizma međunarodne zaštite.


Tijekom izbjegličkog vala 2015. do Europe su, osim onih koji su bježali od rata, dolazili i ekonomski migranti, ljudi bez službenih dokumenata i evidentiranih prelazaka na službenim granicama. Mogu razumjeti motive stanovnika iz siromašne i disfunkcionalne zemlje subsaharske Afrike, ali ne postoji jednak pravni okvir za ekonomske migrante i izbjeglice, rekao je Ressler i dodao da Europska unija godišnje odobri između 30 i 40 posto pristiglih zahtjeva za azil.


Ovlast za ekonomske migrante uglavnom je prepuštena državama članicama, kazala je Iris Goldner Lang, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu.


Znamo da Hrvatska svake godine ima kvote za ulazak državljana trećih zemalja. Što se europske razine tiče, na njoj su definirana pravila samo za onaj profil ljudi koji svi želimo, kao što su to studenti, visokoobrazovani ljudi i zaposlenici velikih kompanija koji su napravili transfer iz jedne države u drugu.


Pravila za dobivanje azila nalažu da se zahtjev mora podnijeti u zemlji ulaska, a to su najčešće zemlje južne Europe poput Španjolske, Italije, Grčke i Hrvatske. To se pravilo temelji na Dublinskom sporazumu kojemu je nužna reforma, smatra profesorica Goldner Lang.


Cijeli je sustav dizajniran za individualne pokušaje ulaska, ali ne za ulazak stotine tisuća ljudi u kratkom vremenu. Prije 20 godina masovni izbjeglički valovi bili su nezamislivi, rekla je.


Izbjeglice iz Ukrajine dolaze na temelju Direktive o privremenoj zaštiti koja je donesena kao pokušaj da se omogući brži priljev osoba ratom pogođene Jugoslavije. Sve do novog rata u Europi nije postojala politička volja da se aktivira spomenuta Direktiva, smatra profesorica na Pravnom fakultetu.


Gordan Akrap, predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, istaknuto je da podaci pokazuju znatno drukčiju strukturu stanovništva kada govorimo o izbjegličkim valovima iz 2015. i 2022. godine.


Prije sedam su godina iz Sirije i susjednih zemalja dolazili većinom muškarci, radno sposobni, u tridesetim godinama života. S druge strane, iz Ukrajine dolaze žene i djeca, dok su muškarci na frontu.


U Europu je dosad ušlo više od tri milijuna ukrajinskih izbjeglica, od čega ih je 300 tisuća u Varšavi, kazao je Ressler. Izvjesno je da će taj broj i dalje rasti, što pred Europsku uniju stavlja još jedan velik izazov, a to je integracija pristiglih izbjeglica.


Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga, poručila je da se tim pitanjem bavi projekt Novi susjedi koji se financira iz Fonda za azil i integraciju.


- Projekt se bavi integracijom osoba s međunarodnom zaštitom u novoj sredini. Hrvati možda ne vole pojam 'tolerantno društvo' jer tolerirati znači trpjeti nekoga, ali vjerujem da težimo interkulturnom društvu u kojem se gradi dijalog i povjerenje prema svima, izjavila je Kadić Meškić.


Akrap je upozorio na problem koji se često javlja u predgrađima europskih gradova, stvaranje geta i takozvanih no-go zona.


U nekim državama pokušalo se spriječiti grupiranje i getoizacija tako što bi najviše dvije obitelji bile smještene u pojedinim kvartovima ili manjim gradovima, ne bi li postali aktivni članovi društva.


Integracija može pokazati odlične rezultate, istaknuo je Akrap i dodao da su izbjeglice koje su sredinom 2015. iz Sirije stigle u Njemačku već nakon 18 mjeseci rada vratile Njemačkoj sve ono što je ona prethodno uložila u njih.


Mlada radna snaga potrebna je svim zemljama pa tako i Hrvatskoj, napomenula je profesorica Goldner Lang.


- Ako želimo te ljude što brže uklopiti u društvo, potreban im je pristup visokoškolskom obrazovanju. Bilo bi korisno da Ministarstvo znanosti i obrazovanja odredi koliko će osoba imati pravo na besplatan upis na fakultet, bilo da se radi o pravu, medicini, veterini ili nekom drugom studiju, zaključila je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!