Pandemija nije narušila europski Zeleni plan

Pandemija covida-19 i prateća gospodarska kriza nisu omeli realizaciju europskog Zelenog plana, nego je on, štoviše, osnažen mjerama za oporavak, suglasni su europarlamentarci različitih političkih grupacija.

Europska komisija iznijela je u prosincu 2019. Europski zeleni plan, kojim se gospodarstvo Unije treba učiniti klimatski i ekološki održivim i do 2050. neto emisiju stakleničkih plinova svesti na nulu. Nedugo potom svijetom se počeo širiti novi koronavirus i izazvao gospodarsku krizu koja je snažno pogodila mnoge članice Unije. Počelo se strahovati da će to zeleni plan baciti u drugi plan.

Potpredsjednik EK Frans Timmermans, zadužen za Zeleni plan, te je bojazni odbacio. Tvrdi da pandemija, ekološka kriza, kriza bioraznolikosti i industrijska revolucija pružaju priliku za "sveobuhvatno rješenje" i uvjeren je da će se ulaganja u zelenu tranziciju realizirati jer i financijska tržišta žele biti dio te tranzicije.

Njemačka europarlamentarka Ska Keller, supredsjedateljica kluba Zelenih u Europskom parlamentu, ocjenjuje da je višegodišnji proračun EU-a s paketom oporavka od krize izazvane pandemijom zapravo osnažio zeleni plan.

- U proteklih se 12 mjeseci puno toga dogodilo. Nije sve to bilo predvidivo, a ni nužno povezano s Europskim zelenim planom. Ali je zeleni plan postao je dio paketa oporavka, neophodnog zbog korona krize. Time je dobio na čvrstoći i stabilnosti. Zeleni je plan osnažen i višegodišnjim proračunom Europske unije. Posvuda vidimo zelene ciljeve, klimatske ciljeve, i to je vrlo dobro, ocjenjuje Keller.

Keller, međutim, napominje i da u nekim područjima, poput poljoprivredne politike, pomaci nisu ostvareni.

Keller, kao i njezine portugalske kolege u parlamentu socijaldemokrat Pedro Marques i pučanin Jose Manuel Fernandes, čija zemlja predsjeda Vijećem EU-a, odgovornost za to što nisu ostvareni još veći pomaci u realizaciji zelenog plana pripisuje upravo tom zakonodavnom tijelu EU-a. Marques (S&D) kaže da su pregovori koje parlament vodio s drugim institucijama EU-a "bili vrlo teški, osobito s Vijećem EU-a".

- Bilo je članica Vijeća koji nisu željele ići naprijed sa zelenim planom niti s fondom za oporavak. Neke su članice bile spremne trampiti europske vrijednosti za novac, kaže Marques aludirajući na Poljsku i Mađarsku koje su zbog uvjetovanja isplata EU sredstva vladavinom prava u jednom trenutku blokirale proračunski paket i plan za oporavak, ukupno vrijedne 1824 milijarde eura.

Njegov kolega iz redova pučana (EPP) Jose Manuel Fernandes također je kritičan spram Vijeća EU-a.

- U svom govoru pred Parlamentom 2019. godine, predsjednica EK Von der Leyen obećala je i pripremila europski zakon o klimi i zakonodavni paket (...). Čvrsto sam uvjeren da ona radi jako dobro, posebno u tako teškim okolnostima jer je covid-19 postao prioritet. Ipak, ne mogu reći isto o ulozi Vijeća EU-a. U svim pregovorima Vijeće predlaže korak unatrag. A Parlament je uvijek bio taj koji je radio na zelenoj tranziciji, kaže Fernandes.

Paket bez presedana

Marques i Fernandes se slažu sa čelnicom Zelenih i u ocjeni da pandemija nije ugrozila realizaciju zelenog plana.

- Sada imamo fond za oporavak EU-a s jasnim ciljem da se s 30 posto financira zelena tranzicija. To je puno novca koji ide državama članicama. Taj novac odlazi u Hrvatsku, odlazi u ostale zemlje članice kako bismo se mogli oporaviti od krize, ocjenjuje Marques.

Usvajanje plana oporavka kao važan korak navodi i Fernandes ističući pri tome ulogu Komisije i Europskog parlamenta.

- Ovaj paket je bez presedana. Po prvi puta, EK će na tržištu posuditi 750 milijardi eura. Najvećim dijelom od tih 750 milijardi eura financirat će se oporavak i jačanje otpornosti gospodarstva. To je bilo moguće postići zbog hrabre Europske komisije i snažnog Europskog parlamenta, kaže portugalski pučanin.

Komisijinim prijedlogom prvog europskog propisa o klimi nastoji se u zakonodavstvo ugraditi cilj utvrđen u europskom zelenom planu da europsko gospodarstvo i društvo postanu klimatski neutralni do 2050., smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirodnog okoliša.

Države članice i Komisija žele da zakon uključuje cilj smanjenja neto emisija za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na 1990. te da EU klimatske neutralnosti do 2050. ostvari kolektivno. Europski parlament traži odlučnije djelovanje i želi da se emisije u ovom desetljeću smanji za 60 posto te da svaka država članica pojedinačno bude klimatski neutralna do sredine stoljeća.