11:34 / 08.01.2022.

Autor: Jasmina Popović/HR1/I.B./HRT

'Sankcije Dodiku moraju biti izglasane jednoglasno, a neki se protive'

Tonino Picula

Tonino Picula

Foto: HR / HRT

SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula gostovao je u Intervjuu tjedna urednice Jasmine Popović. Među ostalim doznajte kakva 2022. čeka Europsku uniju, a kakva regiju? Što ulazak u schengensku zonu znači za Hrvatsku, a što za njezino okruženje, ponajprije Srbiju i Bosnu i Hercegovinu? I kakve će biti posljedice američkih sankcija Republici Srpskoj na krizu u BiH?

Na početku je komentirao sankcije Miloradu Dodiku.

- EU ima uređeno postupanje u situacijama poput te s Dodikom. Negdje 2013., nakon mnogih kriza koje potresaju postdaytonsku BiH, oni su donijeli jedan okvirni mehanizam kojim se te sankcije mogu uvesti svima, nevažno jesu li pravne ili fizičke osobe, koji na bilo koji način ugrožavaju ustavni poredak, suverenitet, stabilnost i mir u BiH. Dakle, prije 8 godina je to napravljeno. Te sankcije postoje i danas. Razrađene. Međutim, za njihovo uvođenje potrebno je dosta rada, rasprava u određenim radnim tijelima europskih institucija, ali na kraju te sankcije trebaju biti donesene jednoglasno, o njima se moraju izjasniti sve države članice. Međutim, čini mi se da u slučaju Dodika Vijeće EU-a neće pokazati istu brzinu kao što je to pokazao SAD. Vjerojatnije je da će neke države članice sankcije možda uvesti na svom teritoriju, ali što se tiče EU-a, možemo govoriti o nekoliko država koje nisu spremne za taj korak. Prije svega Mađarska, istaknuo je.

- Nažalost, BiH nema problem samo Milorada Dodika. Riječ je o postkonfliktnom, konfliktnom, a vjerojatno i pretkonfliktnom društvu i bojim se da ulaskom u 2022., izbornu godinu u BiH imamo dosta razloga za strahovanje, a moj osobni najveći izvor briga je da se razno-razne kronične krize u BiH ne preklope u izbornoj godini. Naravno, nedostaje i jedan od stupova svake parlamentarne demokracije, a to je novi izborni zakon, ističe.

- Zabrinjava pomalo odustajanje različitih međunarodnih posrednika koji bi trebali pomoći različitim ili ključnim faktorima da se dogovore oko izbornog zakona, dodaje.

- Moj je stav vrlo jasan. Mislim da bi za napredak u BiH bilo potrebno ili poželjno da postoji političko rješenje "made in Bosnia i Hercegovina", tj. napravljeno u BiH. Ona može postojati samo kao prostor unutarnjeg konsenzusa, a ne zahvaljujući vanjskim pritiscima. No budimo realni. BiH je produkt dogovora međunarodne zajednice 1995. Naravno konstitutivnost naroda je neupitna aneksom 4. Daytonskog sporazuma, međutim zbog nesposobnosti domaćih političkih elita da nadograde Daytonski sporazum u nešto što bi omogućilo prosperitet više nacionalnih zajednica, Međunarodna zajednica stalnim intervencijama je sebe pretvorila u 4. konstitucionalni element tog cijelog procesa i očito da neće tako lako doći do prestanka potrebe da međunarodna zajednica posreduje. S druge strane vidjeli smo oseku interesa za BiH u proteklih 7, 8 godina. Ostavljen je velik prostor domaćim 'igračima' da se dogovore oko ozbiljnog remonta Daytonskog sustava pa se ništa nije dogodilo, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!