Picula: Kao izvjestitelj za Srbiju nastupat ću principijelno

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, nakon što je imenovan stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju, najavio je da će u ocjenama napretka Beograda ustrajavati na ispunjavanju zahtjeva koji se za priključenje Uniji postavljaju zemljama kandidatkinjama.

Picula je u utorak, tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu, imenovan stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju te će u idućih pet godina u ime Parlamenta biti zadužen za sve teme koje se tiču odnosa Europske unije i Srbije.

Piculu, koji se u svojim mandatima aktivno bavio odnosima zemalja zapadnog Balkana i Unije, mediji u Srbiji bliski vlastima izdvajaju kao eurozastupnika koji ima neprijateljski odnos prema Srbiji te su njegovo imenovanje za stalnog izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju opisali i kao "guranje prsta u oko" Beogradu.

U dijelu srpskih medija nerijetko ga se predstavlja kao "srbomrsca", pa tako i u nekim objavama vijesti o imenovanju za izvjestitelja EP-a.

- U proteklih 11 godina vodio sam delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. U prošlom mandatu bio sam i stalni izvjestitelj za Crnu Goru i, prema tome, imam već jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrijednosno obojeno, odgovara Picula.

- Moj je posao prije svega da u određenoj zemlji razgovaram s predstavnicima institucija koje moraju napraviti glavninu posla jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da u otvorenim razgovorima s predstavnicima vlasti komuniciram prije svega očekivanja i analiziram ono što se, po nekoj općoj procjeni, mora napraviti, rekao je.

- Pretpostavljam da će taj proces biti dosta složen. Međutim na mojoj strani je prije svega političko iskustvo, kako europsko tako i nacionalno, i u svakom ću slučaju nastupati prije svega informirano, ali i principijelno, poručuje SDP-ov eurozastupnik.

- Pa ako čak i stavimo sa strane moje imenovanje na tu dužnost sa svim onim kako se to interpretira, pogotovo vjerojatno u Srbiji, treba kazati da je Europski parlament od sve tri institucije Europske unije uvijek bio najdosljedniji zagovaratelj politike proširenja, rekao je Picula u razgovoru za Hinu te naglasio da "proces pristupanja i dalje mora biti utemeljen na ispunjavanju kriterija".

Nije dovoljno samo priznati Kosovo

Jedan od glavnih izazova za Srbiju svakako će, uz usklađivanje s pravnim stečevinama i vrijednostima EU-a, biti usklađenost i s aktualnom politikom Bruxellesa prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, najavio je ured zastupnika.

O stanju u Srbiji zastupnik Picula će jednom godišnje u ime EP-a pripremati izvješća nakon predstavljanja godišnjih izvješća Europske komisije.

Srbija je status zemlje kandidata dobila u ožujku 2012., a s EU-om je pregovore o pristupanju počela 2014.

U pregovorima su do sada otvorena 22 od 35 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ovoga je tjedna priznao da pregovori EU-a i Srbije sporo napreduju i ustvrdio kako to "nije zbog vladavine prava".

- Da priznamo (lažnu državu) Kosovo ili uvedemo sankcije Rusiji, sutra bismo postali članica EU-a, rekao je Vučić, izvijestili su srbijanski mediji.

Iako Vučić takvu mogućnost odbacuje kao neprihvatljivu, Picula dodaje da ni to ne bi bilo dovoljno.

- Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija doista mijenja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njezine susjede. Ali naravno da pored toga postoji cijeli niz elemenata specifičnih politika koje Srbija na putu do svog konačnog cilja mora i ispuniti. Ne možemo reducirati to samo na jedan, dva ili tri elementa koji, koliko god da su važni, nisu dovoljni, rekao je Picula.

- Postoje kopenhaški kriteriji koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz kojim su prošle sve druge zemlje pa će tako morati i Srbija, najavljuje Picula.

Kopenhaški kriteriji zahtjevi su koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, preko gospodarskih i pravnih, do usklađivanja s ciljevima Unije.

Europski parlament traži punu sliku

Srbijanski predsjednik posljednjih se mjeseci sastao, i potpisao sporazume o suradnji na nizu područja, s čelnicima najvećih europskih gospodarstava, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, a predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen u petak dolazi u posjet Beogradu.

- Važno je otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali jednako tako je važno i jeste li nekom potrebni, primjećuje Picula.

- To je u politici realnost, očito da postoje lideri država članica EU-a koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o cjelini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih, rekao je.

- Naravno da vlade država članica imaju svoje kriterije, one bi htjele da je institucija Europskog parlamenta manje kritična i da naprosto ne prepoznaje ono što je nama sporno. I tu se ništa neće mijenjati, pretpostavljam, i ovom mandatu. Europski parlament u svemu tome igra autonomnu ulogu, ali je, naravno, uvijek pitanje kako će druge dvije institucije kalibrirati svoj odnos prema politici proširenja, a onda u okviru te politike odnos prema pojedinim državama, dodao je.

- Ulazak u EU nije nimalo jednostavan proces, napominje.

- Radi se o transformaciji cijelog društva. Kada govorimo o Vijeću, naravno da je to snažno obojen odnos preko bilateralnih interesa pojedinih država članica. Što se tiče Komisije, ona je ta koja predlaže određene zakonske mjere, određene mehanizme, ali Europski parlament je institucija koja pored svega toga vodi računa i o poštovanju određenih temeljnih vrijednosti na kojima počiva europski projekt.

- Mi u Europskom parlamentu moramo imati opću sliku pred očima. Europska unija jest veliki trgovački i financijski partner Srbije, ali ne ulaze u EU samo banke i velike korporacije, nego ulazi cijela država, kaže Picula.

- Na nama je u EP-u da procijenimo do koje mjere je srpsko društvo napredovalo, demokratizirano, poštuje temeljna ljudska prava i koliko je osiguralo slobode tiska, koliko je pravosuđe neovisno. Ukoliko se to ne dogodi, dobre bilateralne odnose Srbije s nekom državom članicom EU-a treba notirati, ali oni na našu ocjenu iz Europskog parlamenta malo utječu, kaže Picula.

- Da bi neka država napredovala, srećom postoje kopenhaški kriteriji, koji nisu izmišljotina ni Europskog parlamenta ni ove generacije političara, istaknuo je.

Picula je u razgovoru napomenuo kako će sliku o Srbiji stvarati ne samo kroz kontakte s predstavnicima vlasti, nego i s predstavnicima oporbe, civilnog sektora, akademske zajednice i, naravno, poslovne zajednice.

- Ti kontakti sigurno će mi pomoći da stvorim jednu cjelovitiju sliku o stanju u Srbiji, o čemu ću izvijestiti instituciju koja me je imenovala, a to je Europski parlament, kaže Picula. 

Izbor je na Beogradu, kaže Stier

Piculin kolega u Europskom parlamentu i Odboru za vanjske poslove EP-a, HDZ-ov Davor Ivo Stier, uz čestitke i želje za uspjeh u radu, ocijenio je kako je na Beogradu da se jasno svrsta u vanjskoj politici.

Posjete europskih čelnika Beogradu Stier je kratko komentirao, rekavši da će nakon "svih njih vrlo brzo ondje biti i Picula kao izvjestitelj".

- Vrata su otvorena, ali Srbija je suverena država i ona ima pravo odlučiti ako želi biti dio EU-a. To je njeno pravo, ali onda mora prihvatiti i sve ono što to nosi, uključujući i vrlo jasno svrstavanje s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, a to uključuje, kao što znate, uvesti sankcije Ruskoj Federaciji, rekao je bivši hrvatski ministar vanjskih poslova.

- Ne možete reći želimo biti dio EU-a, ali ne želimo biti dio Zapada. Međutim to nije niti na predsjednici Komisije niti na izvjestitelju Europskog parlamenta. To je odluka koju mora Beograd donijeti, rekao je Stier za Hinu.