Plenković: Hrvatska će 2025. dostići 2% BDP-a za obranu, jača se i mornarica

Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je u Bruxellesu s novom visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas o procesu proširenja na jugoistočnu Europe te na Ukrajinu i Moldaviju. Potom se sastao i s novim predsjednikom Europskog vijeća Antonijom Costom i glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. 

'Hrvatska će 2025. dostići 2 posto BDP-a za obranu'

Premijer Andrej Plenković je naglasio da Hrvatska ostaje pouzdana i odgovorna saveznica koja pridonosi naporima usmjerenima prema globalnoj sigurnosti i miru. 

Nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom Plenković je kazao da će Hrvatska sljedeće godine dostići cilj o izdvajanju 2% BDP-a za obranu. 

Sa ulaganjima koja će biti dodatno osnažena odlukama vlade u petak a to je kupnja američkih Himarsa kao i novi bolji sustav za hrvatske radare naš proračun u 2025. prijeći će onih 2 posto, dakle ono na što smo se obvezali u okviru NATO-a, izjavio je Plenković. 

Pojačat ćemo investicije u mornaricu

Premijer je iz Bruxellesa najavio da će u ovom vladinom mandatu pojačati ulaganja u ratnu mornaricu nakon velikih ulaganja u zračne i kopnene snage. "U našem trećem mandatu fokus ulaganja stavit ćemo na Hrvatsku ratnu mornaricu jer želimo da Hrvatska kao mediteranska zemlja ima snažnu mornaricu", rekao je Plenković, rezimirajući svoj sastanak s Rutteom.

Također je rekao da je s Rutteom razgovarao o daljnjoj potpori Ukrajini i NSAT-u misiji. Na sastanku u Bruxelesu sudjelovao je i drugi čovjek NATO-a koji je bio u Hrvatskom saboru.

- Zahvalio sam i Rutteu i Rugeu što su izdvojili vrijeme na pojašnjavanje zastupnicima u Saboru, što je notorno. Ako itko, išta, iole razumije - zbog Milanovićevog protivljenja da ne iskažemo solidarnost Ukrajini u ovom kontekstu ispadamo kao onaj saveznik u ovkriu NATO-a koji ima rezerve u pomoći Ukrajini, poručio je premijer.

Podstjetimo, NATO-ova aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) dogovorena je u srpnju na summitu u Washingtonu. Plenkovićeva vlada je predložila da Hrvatska sudjeluje slanjem nekoliko časnika u Wiwbaden u Njemačku, ali je predsjednik i vrhovni zapovjednik vojske Zoran Milanović odbio dati suglasnost tvrdeći da se tako NATO uvlači u rat u Ukrajini.

'Zapadnom Balkanu mjesto je u europskoj obitelji'

Integracija jugoistoka kontinenta u europsku obitelj ključna je tema i sastanka na vrhu. Summitom Europske unije i Zapadnog Balkana prvi put predsjedaju novi čelnici europskih politika. Nova garnitura, ali poruke su ostale iste. Zapadnom Balkanu mjesto je u europskoj obitelji.

Uoči Summita EU-Zapadni Balkan premijer Plenković sastao se s visokom predstavnicom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kajom Kallas. S novom šeficom europske diplomacije premijer je razgovarao o proširenju Unije i podršci BiH na njezinu europskom putu.

- Razgovarat ćemo o Planu rasta za Zapadni Balkan. Potpisan je i Sporazum o sogirnosnom i obrambenom partnerstvu s Albanijom. Postoji mnogo prostora za suradnju, a novi saziv Komisije stvarno želi vidjeti napredak u procesu proširenja u idućih pet godina, kazala je Kallas.  

- Hrvatska nastavlja zagovarati proces proširenja koje je temelj za snažniju i sigurniju Europu. Raspravili smo o dinamici europskog puta Ukrajine, Moldavije te zemalja jugoistočne Europe, s posebnim naglaskom na BiH, čiji europski put snažno podržavamo, napisao je Plenković na X-u.

Crna Gora, Albanija napreduju, Srbija blokirana

Crna Gora nada se da bi upravo ona mogla biti iduća članica. Podgorica je uspješno zatvorila tri pregovaračka poglavlja. Na europskom putu hrabro korača i Albanija otvaranjem još jednog klastera. Srbijanski proces pregovora ostaje blokiran. Beograd se nada otvaranju novog klastera u siječnju ili veljači. Bosna i Hercegovina još uvijek iščekuje dobivanje pregovaračkog okvira.

- Hrvatska nastavlja zagovarati proces proširenja koje je temelj za snažniju i sigurniju Europu. Raspravili smo o dinamici europskog puta Ukrajine, Moldavije te zemalja jugoistočne Europe, s posebnim naglaskom na BiH, čiji europski put snažno podržavamo, objavio je Plenković na X nakon prvog od niza bilateralnih sastanaka koji će imati u srijedu uoči summita EU-zapadni Balkan.

Plenković navečer sudjeluje na summitu EU-zapadni Balkan uoči kojeg se sastao s crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem te razgovarao o otvorenim bilateralnim temama, europskom putu Crne Gore i stanju na jugoistoku Europe.

- Crna Gora je predvodnica. Jedina smo zemlja koja je otvorila sva poglavlja i zatvorila šest. Postavili smo cilj da postanemo 28. država članica 2028. To je ambiciozan cilj, - ali smatramo da je dostižan, poručio je Milatović.

Na summitu će biti usvojena i završna deklaracija s kojom će se zemlje Zapadnog Balkana morati uskladiti. Pred zemljama jugoistoka kontinenta čini se bit će niz zadaća. 

Globalni angažman EU-a koji je suočen s brojnim izazovima te pomoć Ukrajini, bile su teme sastanka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i novog predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste. Razgovarali smo o globalnom angažmanu EU-a u odnosu na brojne izazove, pružanju daljnje pomoći Ukrajini i postizanju pravednog i trajnog mira, objavio je Plenković na društvenoj mreži X nakon sastanka s Costom.

- Proširenje je prioritet za sve nas. Predani smo toj ideji i vjerujemo da je to najveća geopolitička investicija u našu budućnost, mir i sigurnost, poručio je Costa.