Trumpova najava o uvođenju carina u fokusu u Davosu

Premijer Andrej Plenković zajedno s ostalim svjetskim čelnicima sudjeluje na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Iako su teme službenog programa svjetske političke i gospodarske elite kibernetički kriminal, umjetna inteligencija i tehnološke promjene, potezi Donalda Trumpa i danas su bili u fokusu. 

Iako u nazivu foruma stoji gospodarski, jasno je da je jedan od najvažnijih svjetskih foruma u švicarskim planinama mnogo više politički. Premda su na početku umjetna inteligencija i klimatske promjene spominjane kao glavne teme, promjena geopolitičke slike i sukobi koji traju odnijeli su primat. Kao i ime Donalda Trumpa.

- Važno je reći da su na prekidu vatre u Gazi i oslobađanju talaca, koje bi trebalo biti trenutačno i bezuvjetno, mjesecima i mjesecima radili mnogi, ali pregovori su trajali i trajali i odjednom se dogodili. Mislim da je velik doprinos diplomacije ponovno izabranog američkog predsjednika, istaknuo je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.

Susret s njime čeka i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u čijoj zemlji rat traje uskoro pune tri godine. Dok se susreće sa svjetskim dužnosnicima, svjestan je da je odluka o članstvu Ukrajine u NATO-u isključivo u Trumpovim rukama. Ustupke odbija.

- Makar se svi saveznici svijeta ujedinili - mi nećemo priznati naše okupirane teritorije ruskima. Nemoguće je. Nećemo ih pravno priznati. Uvijek ćemo ih smatrati okupiranima od Rusije dok se onamo ne vratimo. Drugog puta nema, naglasio je Zelenski.

I put zemalja u čekaonici Europske unije postao sve teži

Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos kazala je da s obzirom na apsorpcijski kapacitete Unije, Komisija prošle godine uoči proširenja započela reviziju različitih područja: vrijednosti, financija, javnih politika, uprave.

- Moramo biti spremni za proširenje, inače Europska unija neće biti jaka u ovom okružju punom promjena. Snaga Unije postaje sve važnija. Kada govorimo o proširenju, trebali bismo govoriti o trima putevima: pregovorima sa zemljama kandidatkinjama, pripremanje Unije na nove članice i rad sa zemljama članicama da prebrode svoje zabrinutosti, izjavila je Kos.

I Crna Gora nada se što skorijem ulasku u europsku obitelj.

- Ne mislim da je proces pristupanja natjecanje. Pokušavamo ispuniti osnovne uvjete koje EU traži za naše dobro, ne zbog Unije. Zbog nas samih da se bolje razvijamo, da imamo pravednije društvo, rekkao je crnogorski premijer Milojko Spajić.

Dodao je da bi se Unija "trebala malo otvoriti" i misliti o široj slici te učincima koje će proširenje imati.

Šef ukrajinske diplomacije Andrij Sibiha, čija je zemlja dobila status kandidata nakon ruske invazije 2022., kazao je da je važno da se zemlje kandidatkinje već sad počinje tretirati kao članice Unije.

- Na primjer u proračunu za razdoblje 2028.-2034. Bit će odlično ako se ovi ambiciozni ciljevi proširenja budu odražavali u proračunu jer će ih bez toga biti zaista problematično ispuniti, poručio je Sibiha.

Plenković: Proširena Unija bila bi posve drugačija organizacija

Na panelu o proširenju Europske Unije "Proširenjem do prosperiteta: Hoće li Europa rasti?" sudjelovao je i hrvatski premijer.

Hrvatska podupire proširenje Europske unije, ali će njezina apsorpcijska moć biti ključna za dinamiku proširenja, rekao je premijer Andrej Plenković na panelu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Poziva na realizam jer će Unija s osam ili devet članica više "biti posve drukčija organizacija".

- Vratio se zaboravljeni četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993., takozvani apsorpcijski kapacitet EU-a: Koliki je proračunski trošak proširenja? Kakav će biti učinak novih članica na odnose između zemalja koje doprinose proračunu i zemalja korisnica? Kakvi će biti učinci na javne politike, koheziju, poljoprivredu?, kazao je Plenković na panelu "Proširenje radi prosperiteta: Hoće li Europa rasti?".

Kopenhaški kriteriji su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, gospodarskih i pravnih, do usklađivanja s ciljevima Unije.

Međutim, Plenković je dodao da je taj zamršen proces veoma pozitivan što se tiče volje političkih lidera i naglasio da već duže vrijeme nije vidio "toliko pozitivan stav prema proširenju".

- Izmijenjena atmosfera ide u prilog i bržoj dinamici zemljama jugoistočne Europe, nama susjednim zemljama, isto tako Ukrajiini i Moldaviji. Mi podržavamo put svih tih zemalja, želimo da ispune kriterije, da poduzmu reforme, prenosimo im naše znanje i dajemo političku podršku, rekao je Plenković.

Zamah je potreban i postoji, kao i činjenica da od Hrvatske 2013., proširenja nije bilo. 

- Drago mi je da je politika proširenja EU-a ponovno u fokusu svih država članica. Hrvatska to pitanje godinama promiče. S obzirom na globalne izazove, važnije je nego ikada imati sigurnu i konkurentnu Europu, napisao je Plenković na društvenoj platformi X nakon panela.

Osim proračunskih implikacija, premijer je na panelu rekao da postoji i drugo očito pitanje kojim se potrebno pozabaviti, a to je proces donošenja odluka u EU-u te njegova institucionalna arhitektura.

- Današnja Unija s 27 i ona s teoretski osam ili devet novih članica već je drukčija organizacija. Već je sada čudna onima koji su bili dio nje kada je bilo šest članica. No, kada ih je 36, to je posve drukčija organizacija. Ta dva elementa će biti u podlozi dinamike proširenja, kazao je Plenković.

Bilateralni susreti i podrška Ukrajini

Premijer Andrej Plenković sastao se u Davosu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

- Tijekom WEF-a u Davosu susreo sam se s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Nastavljamo snažno podupirati Ukrajinu koja se herojski brani protiv ruske agresije. Radujemo se i skorašnjem posjetu premijera Denisa Šmihala Hrvatskoj, napisao je Plenković na platformi X.

O bilateralnim susretima premijera Plenkovića u Davosu u središnjem Dnevniku HTV-a izvijestio je novinar Mladen Sirovica.

- Od njegovih današnjih bilateralnih susreta svakako najviše pozornosti istaknuo se susret s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim kojem je dao potporu u ovom krvavom ratu protiv Rusije koji traje već tri godine, ali isto tako i ukrajinskom putu prema euroatlantskim integracijama, rekao je Sirovica.

Dodao je kako je bilo puno riječi i o budućem proširenju jer već 12 godina nije bilo nove članice nakon što je u EU ušla Hrvatska.

- Osim Ukrajine koja je bila spomenuta na panelu o proširenju, za Hrvatsku je izuzetno važan i put Bosne i Hercegovine u EU. Zato treba izdvojiti i bilateralni susret koji je premijer Plenković imao s predsjedavateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto kojoj je dao potporu u reformskim procesima BiH na europskom putu.

Sirovica je izvojio i susret koji je Plenković imao s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim.

. Riječ je o državi iz koje veliku većinu nafte koju Hrvatska uvozi doprema upravo iz Azerbejdžana. Ta država je sve važnija i u kontekstu općenito opskrbe fosilnim gorivima zbog svojih rezervi nafte i plina te velika količina tih fosilnih goriva dolazi u Europu nakon što je Europa odlučila da više neće uvoziti fosilna goriva iz Rusije, naglasio je Sirovica.

Naveo je da je čitav niz susreta zapravo bio obilježen onime što će ubuduće raditi američki predsjednik Donald Trump.

- Dobar dio tih njegovih prvih poteza je još nedorečen i nije u potpunosti definiran. Možda će nešto od toga biti jasnije i sutra kada bi se Trump virtualnim putem trebao obratiti sudionicima Svjetskog gospodarskog foruma. No ono što će sigurno biti u fokusu njegovih budućih poteza je upravo perspektiva Ukrajine, kako on misli zapravo riješiti odnosno ubrzati završetak tog sukoba, izvijestio je Sirovica.

Plenković o Trumpu i ratu u Ukrajini

- Nakon dolaska predsjednika Trumpa i nakon američkih izbora i on, a i svi, očekujemo nove inicijative koje bi išle u smjeru postizanja mira. Međutim pozicija je Ukrajine, a mi ih tu podržavamo, da taj mir u svakom slučaju mora biti pravedan mir, koji ne bi završio tako da bi bio nagrađen onaj koji je izvršio agresiju, a to je u ovom kontektsu Rusija. Tako da smo sada još u fazičekanja malo jasnijih pozicija nove američke administracije, a prema onome što sam ja vidio Ukrajina je i dalje spremna braniti svoju slobodu, svoj teritorij, ali isto, kao svi, žele mir, istaknuo je Plenković.

Reakcije na Trumpovu najavu uvođenja carina

Trumpovu prijetnju carinama Europskoj uniji komentirao je i premijer Andrej Plenković.

- Ove prve poruke ja bih rekao da su refleksije onog raspoloženja i dinamike koja se događa u izborno i predizborno vrijeme, a naročito u ovo postizborno vrijeme. Jedan pragmatičan pristup nakon nekoliko mjeseci će definirati kakve će biti carine. Tada će Unija pozicionirati svoje stajalište, istaknuo je Plenković.

O prvim reakcijama na Trumpovu najavu uvođenja carina sa Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu izvijestio je za podnevni Dnevnik HTV-a novinar Mladen Sirovica.

- Prvi potezi Donalda Trumpa apsolutno su u fokusu. Kineski potpredsjednik vlade Ding Xuexiang rekao je da su carine nešto što ne može donijeti ništa dobro, da protekcionizam nije dobra stvar, i da u bilo kakvom trgovinskom ratu nitko ne može izaći kao pobjednik. No, rekao je da je Kina spremna povećati uvoz roba i usluga kako bi se smanjila trgovinska neravnoteža, a to je upravo ono što najviše zapravo muči Donalda Trumpa, kazao je Sirovica. 

- Na uvođenje carina reagirala je i predsjednica Europske središnje banke, Christine Lagarde. Rekla je da Trumpova ideja uvođenja carina, ali i o povećanju proizvodnje u SAD-u, je zapravo vrlo upitna zbog činjenice da SAD već sad ima nisku stopu nezaposlenosti i bilo kakav prostor za povećanje proizvodnje im je vrlo ograničen, izvijestio je Sirovica.