Plenković: Još jednom smo pokazali solidarnost s Ukrajinom

Čelnici država članica Europske unije završili su dvodnevni summit sastankom na vrhu europodručja na kojem je govorila i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde. Na summitu se raspravljalo i o konkurentnosti gospodarstva Unije u odnosu na Kinu i SAD te budućnosti energetske politike Unije. Premijer Andrej Plenković dao je izjavu na kraju summita.

Drugog dana sastanka Europskog vijeća glavna tema bilo je ekonomsko stanje u Uniji. Premijer Andrej Plenković prvi je put sudjelovao na sastanku čelnika država članica eurozone. Pridružili su im se i predsjednica Europske središnje banke Christine Legarde te predsjednik Euroskupine Paschal Donohoe. Zaključak je da je europski bankarski sustav stabilan zbog oštre regulacije nametnute nakon velike financijske krize 2008.

Premijer Andrej Plenković komentirao je raspravu o energetskoj politici, kao budućnosti nuklearne energije koja se posebno tiče Slovenije i Hrvatske. Također je komentirao i moguću gradnju dodatnog reaktora u Nuklearnoj elektrani Krško, a na početku se osvrnuo i na prvi dan summita.

- Na jučerašnjem sastanku ponovljena je snažna potpora cijele EU Ukrajini, vidjeli ste zaključke, gdje smo još jednom pokazali privrženost i solidarnost u svim aspektima. Razgovarali smo i o temama ekonomskog upravljanja, konkurentnosti i energetske situacije gdje sve ono što se protekle tri godine događa u kontekstu koronakrize, energetske krize, prehrambene krize, inflatornih pritisaka, u biti zahtijeva veću koordinaciju ekonomskih politika država članica i našu fleksibilnu suradnju u pogledu državnih potpora i mjera koje poduzimamo na nacionalnoj razini, rekao je Plenković.

Jedna od tema sastanka bile su i migracije, koje jako opterećuju pojedine zemlje članice EU-a.

- EK će iz europskog proračuna pripremiti dodatna sredstva za države koje čuvaju vanjsku granicu Unije, odnosno šengensku granicu, rekao je premijer.

Upućene poruke ohrabrenja u pogledu otpornosti banaka

Na sastanku eurogrupe lideri su čuli izvješće predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde koja se referirala na slučajeve pada velikih banaka u SAD-u i Švicarskoj.

- Možemo konstatirati da je Europska unija nakon velike financijske krize 2008. naučila lekcije, došlo je do reguliranja financijskog kapitalizma. U proteklih desetak i nešto godina napravili smo čitavu arhitekturu institucija koje su tu da bi kontrolirale bankarski sustav, radile na jačanju bankovne unije i omogućile sve mehanizme kontrole kako ne bi došlo do nove destabilizacije, rekao je Plenković.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde poslala je ohrabrujuće poruke u pogledu otpornosti i pouzdanosti bankovnog sustava u europodručju, dodao je.

- Kao čelnik Vlade koja je 1. siječnja ušla u europodručje i prije dva dana u Europski stabilizacijski mehanizam izvijestio sam ih o rezultatima zamjene kune u euro. Utjecaj zamjene kune eurom u smislu rasta cijene i inflacije bio je zaista minimalan. Ušavši u eurozonu, imamo puno veće zaleđe što će pridonijeti našoj financijskoj stabilnosti i gospodarskom rastu, rekao je Plenković i dodao da je europske čelnike izvijestio i o Vladinu proljetnom paketu mjera.

Europski dužnosnici ističu da se propast američke banke Silicon Valley Bank (SVB) i kriza švicarske banke Credit Suisse neće preliti na europske bankarski sustav. Danas je stigla i vijest da je Deutsche Bank izgubila 15% vrijednosti. Njemači kancelar Olaf Scholz kaže da nema razloga za zabrinutost u vezi s tom bankom.

Predsjednik europskupine Paschal Donohoe odbio je nakon sumita komentirati slučaj Deutsche Bank, ali je izrazio uvjerenost da su europske banke otporne i jake.

- Europsko vijeće bilo je vrlo jasno u našim zaključcima da vjerujemo da su naše banke otporne, jake, da će odluke koje smo donijeli u pogledu količine likvidnosti, količine kapitala koje naše banke drže, osigurati da će one i dalje biti otporne u vremenu koje je pred nama, rekao je Donohoe.

Summit europodručja održan je u inkluzivnom sastavu, to jest na njemu su sudjelovali čelnici svih država članica.

Naša su gospodarstva ušla u 2023. bolje nego što se ranije očekivalo, unatoč visokoj inflaciji i cijenama energije. Mi ostajemo predani bliskoj koordinaciji naših ekonomskih politika, s ciljem povećanja otpornost naših gospodarstava, kaže se u zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon završetka summita eurozone. 

Plenković: Hrvatska bi uhitila Putina kada bi došao u zemlju

Kada bi ruski predsjednik Vladimir Putin, za kojeg je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao nalog za uhićenje, posjetio Hrvatsku, on bi bio uhićen sukladno proceduri predviđenoj zakonom, izjavio je u Bruxellesu hrvatski premijer Plenković.

Hrvatska je pristupila statutu Međunarodnog kaznenog suda i donesen je zakon o suradnji s tim sudom.

Tim zakonom predviđene su sve procedure u slučaju da postoji nalog za uhićenje neke osobe i tu se, koliko mi je poznato, imunitet ne primjenjuje. Prema tome procedura bi bila upravo onakva kakva je predviđena tim zakonom i naravno da bi reagirala i hrvatska policija i nadležna tijela, izjavio je Plenković odgovarajući na pitanje novinara kako bi Hrvatska postupila u slučaju Putinova posjeta.

Plenković je istaknuo kako takav posjet ipak nije realan.

- Ne vjerujem da će se on zaputiti tako skoro u zemlje koje su stranke Rimskog statuta, rekao je Plenković u Bruxellesu nakon završetka summita EU-a.

O stanju oružanih snaga

Novinari su premijera pitali o stanju hrvatskih oružanih snaga. Rekao je da se kontinuirano ulaže u Hrvatsku vojsku te istaknuo da proračun Ministarstva obrane nikad nije bio veći.

- Znate da smo u fazi da se hrvatski piloti i mehaničari trenutno obučavaju u Francuskoj i da ćemo u ovo doba dogodine imati prvi kontingent od 12 Rafalea u funkciji u Hrvatskoj i oni će čuvati hrvatsko nebo. Išli smo u operaciju sa SAD-om oko borbenih oklopnih vozila Bradley i da dogovorimo novu ogromnu pomoć SAD-a za nova investiranja. Ulaganja i u dronove i u protuzračnu obranu idu kontinuirano, rekao je Plenković.