Plenković odbacio optužbe o revizionizmu i podjelama

Premijer Andrej Plenković sudjeluje na 20. Strateškom forumu na Bledu. Tamo se sastao s predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem i povjerenikom Europske komisije za međunarodno partnerstvo Jozefom Sikelom, a nakon uvodnog panela dao je izjavu za medije.

- Tradicionalno smo na Bledskom sigurnosnom forumu. Prigoda je to za raspravu o ključnim političkim, sigurnosnim, gospodarskim temama i naravno temama globalnog upravljanja, izazovima koji su pred Europom, pred svijetom, rekao je Plenković.

Uoči sastanka i uvodnog panela, sastao se s crnogorskim premijerom Spajićem i s povjerenikom Europske komisije za razvojnu politiku gospodinom Sikelom.

- Kad je riječ o Crnoj Gori, raspravljali smo o svim otvorenim pitanjima, kazao je Plenković.

Dodao je kako je Spajić zahvalio na potpori ovoga ljeta kada je Hrvatska uputila kanader za gašenje požara koji su pogodili Crnu Goru.

- Naravno, ključne teme bile su i povratak Hrvatskog doma u Donju Lastvu. Jednako kao i sva otvorena pitanja od granice preko zaštite manjina, obeštećenja logoraša, svega onoga na čemu radi ministar Grlić-Radman, kao i naravno školskog broda Jadran, istaknuo je Plenković.

Naveo je da se razgovaralo i o procesu pristupnih pregovora Crne Gore EU-u.

- Hrvatska podržava ambicije svih naših susjeda da postanu članice Europske unije, ali želimo da u tom procesu budu ispunjeni svi kriteriji na temelju individualnog postignuća i da taj proces konsolidira i stabilnost i suradnju, rekao je Plenković.

O izjavi da je Srbija na rubu građanskog rata

Komentirajući svoje sudjelovanje na panel raspravi čelnika gdje je govorio o političkoj situaciji na zapadnom Balkanu, pri čemu je poručio je da je Srbija na rubu građanskog rata, Plenković je o toj izjavi rekao kako je on uvijek realan.

Kazao je da je u Srbiji nakon tragičnih događaja - masovnog ubojstva u beogradskoj školi te pada nadstrešnice u Novom Sadu - stvoreno ozračje u kojem prosvjedi traju već više od dvije godine, što je stanje koje nije uobičajeno. Cilj njegove izjave na panelu stoga je bio da se publici koja ne prati sve detalje situacije u Srbiji malo dočara kako to sve skupa izgleda, osobito zadnjih mjeseci.

Nemojte misliti da zagovaram takav scenarij, samo hladno opisujem, naglasio je.

- Što se tiče ocjene stanja u našem susjedstvu, mislim da je ono realno opisano. Želimo proširenje, ali smo svjesni svih okolnosti, svih blokada od strane članice Europske unije, kada je riječ o bilateralnim pitanjima, pitanja političke stabilnosti, pitanja otvorenih međusobnih pitanja, pitanja funkcioniranja sustava i reformskih realnih mogućnosti pojedinih vlada, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako ima dosta iskustva o proširenju i da se tom temom bavi više od 30 godina.

- Nisam netko tko će ovoj temi lakonski pristupiti jer sam svjestan svih nesavršenosti onih koji žele u Europsku uniju i svjestan sam velike kompleksnosti unutarnjih pitanja koje prethodno trebaju biti riješena, kazao je premijer.

Dodao je da je to ta čuvena apsorpcijska sposobnost Europske unije da primi nove članice o kojoj najčešće na skupovima nitko ne govori.

- Međutim kad vidite stvari iznutra, znate koliko je bitan proračunski okvir, koliko je bitan način donošenja odluka i koliko velike zemlje koje su prije sad već dosta godina zaboravile da su nekad imale dva povjerenika, neke od njih, pogotovo oni koji se s time bave cijeli život, žale za tim pa do toga kako se odluke donose i kada je jako puno zemalja za stolom, pojasnio je Plenković.

Plenković je stoga pozvao na trijeznost oko pitanja proširenja i promjena globalnog konteksta, upozorivši da će treći akteri biti sve utjecajniji u zemljama kandidatkinjama što one duže budu izvan europskog saveza.

Postotak političke podrške europskom članstvu unutar tih zemalja nije dobar pokazatelj sam po sebi, jer su i Hrvati snažno podržavali ulazak u EU, a kad bi danas Hrvatska izašla na referendum, bilo bi 50-50.

Narativi su se promijenili. Ima toliko dezinformacija koje se šire, a ljudi u kontekstu tehnološke revolucije skloni su vjerovati lažnim informacijama. To je vječna bitka, rekao je.

Plenković: Izrael treba "privoljeti" da promijeni stav prema rješenju dviju država

Premije Plenković izjavio je da međunarodna zajednica treba kreirati atmosferu kojom će se izraelska vlada "privoljeti" da promijeni stav prema rješenju dviju država kao izlazu iz višedesetljetnog izraelsko-palestinskog sukoba. Komentar je to na poziv slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar koja je na Bledskom forumu ranije danas pozvala Hrvatsku da prizna Palestinu, naglašavajući da se rješenje s dvije države ne može zagovarati ako se ne priznaju obje strane.

Plenković je to komentirao da takvim potezima jako teško doći do mira između Palestine i Izraela te da ne vjeruje da je Izrael u ovom trenutku spreman na rješenje o dvije države.

Zato i smatram da treba kreirati atmosferu kojom će se privoljeti izraelska vlada da promijeni liniju koju ima trenutno, to je cijela poanta, rekao je.

Ponovio je da Hrvatska osuđuje teroristički napad Hamasa 7. listopada 2023. u kojem je ubijeno i 1200 ljudi, ali i stradanje civilnih žrtava tijekom izraelskih akcija u Gazi.

Tamo je zasad poginulo 62.000 ljudi, što je apsolutno enorman, nevjerojatan broj žrtava, istaknuo je.

Niz država, među njima Francuska, Australija i Velika Britanija, najavio je da će na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda priznati Palestinu.

Stav hrvatske vlade je da se prije priznanja mora postići dugoročno održivo političko rješenje s dvije države i osnaživanje onih političkih aktera koji su demokratski, kredibilni i mogu držati funkcionalnu vlast, rekao je ranije Plenković.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, pak, snažno zagovara hrvatsko priznanje Palestine i prošli je tjedan pozvao vladu da pokrene taj postupak u Saboru.

Plenković odbacio optužbe o revizionizmu i podjelama

Premijer Plenković poručio je da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju ostvarila najveći stupanj razvoja i sigurnosti u svojoj povijesti te je odbacio ocjene da zemlja klizi u povijesni revizionizam ili da su podjele u društvu dublje nego prije.

Ako je danas Hrvatska gora nego što je bila 2013., dajte mi neki dokaz. U slobodi govora? Pa ne znam možemo li biti slobodniji nego što jesmo. Hrvatska nije bila nikad razvijenija, ljudi nisu nikad bolje živjeli, nikad sigurnija, nikad integriranija među najrazvijenije zemlje EU, rekao je te upitao: ""Neka mi bilo tko kaže što se to bilo kome uvjetuje, limitira, cenzurira".

Premijer je istaknuo kako se u javnom prostoru permanentno nastoji kreirati atmosfera dramatičnosti, iako je, kako tvrdi, zemlja postigla značajne rezultate od gospodarskog rasta, najnižeg stupnja nezaposlenosti, najvišeg kreditnog rejtinga u povijesti do ulaska u Schengen i Eurozonu. Dodao je kako Hrvatska iduće godine očekuje i članstvo u OECD-u.

Osvrćući se na nedavne rasprave u javnosti o koncertu Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, Plenković je ocijenio kako se radi o pokušajima da se stvori percepcija povijesnog revizionizma.

- Na koncertu je bilo 500.000 ljudi, nije bilo ni jednog razbijenog izloga, ni jednog zapaljenog auta, a sada se raspravlja o pjesmi staroj 35 godina, rekao je premijer. Dodao je da je osobno bio na generalnoj probi uoči koncerta te naglasio da mu zbog toga nije žao.

Plenković je poručio kako njegova vlada ne promovira ustaštvo ni povijesni revizionizam.

- Stabilni smo što se tiče prava manjina, ona se poštuju, programi se financiraju. Jedno odlučno 'ne' fabriciranoj histerizaciji, istaknuo je.

"Velik dio podjela potječe od Milanovića"

Veliki dio podjela u hrvatskom društvu, ocijenio je premijer, potječe od predsjednika Republike Zorana Milanovića. Zato što dio ljudi, nažalost, vjeruje proruski orijentiranom predsjedniku koji je dva puta dobio potporu hrvatskih birača. On je stvorio atmosferu podjela, rekao je Plenković.

Dodao je kako se u javnosti nametnula podjela ili si čovjek ili si HDZ-ovac, a da na takve poruke lijeva scena nikada nije reagirala. Kao primjer naveo je i zabranu Thompsonova koncerta u Puli te, kako je rekao, dvostruke kriterije u pristupu kulturnih i političkih aktera.

Oštro je odbacio kritike iz oporbenih krugova i medija da njegova vlada tolerira ili potiče revizionističke pojave. Fabricirana je atmosfera, a mediji često daju lažne teze. Imali smo situaciju da se govorilo kako će koncert na hipodromu završiti tragedijom, a sada, kad nije bilo nikakvih incidenata, raspravlja se o tekstovima pjesama, kazao je.

Ujedno je podsjetio na, kako je rekao, lažnu tezu s kojom je predsjednik Milanović pobijedio na izborima da vlada planira slati hrvatske vojnike u Ukrajinu. Na temelju te laži on je dobio mandat, a mediji su tome davali prostor kao da se radi o realnoj opciji, iako to nikada nitko nije predložio, rekao je Plenković.

- Dakle, veliki dio odgovornosti za ovo snose ovi koji sada jedan drugom dobacuju takozvanu hiperventilirajuću histeriju. Ja vam samo nakon gotovo mjesec dana reduciranog, ne izričaja, nego broja nastupa, objašnjavam vam što se zbiva, rekao je premijer.

Na pitanje je li vladino priopćenje o Jergoviću bilo hiperventiliranje sa strane vlade, odgovorio je da je ono "bilo sasvim legitimno".

Povijesni revizionizam i ustašizacija Hrvatske je, kaže premijer, "jedan bubble koji stvara lijevi politički establishment samo radi sebe, jer nemaju drugu temu.

- Nemaju temu, nemaju rješenje. Izgubili su parlamentarne izbore nakon predsjedničkih izbora koji su dobiveni na lažnoj tezi da hrvatska vlada šalje hrvatske vojnike u Ukrajinu, što je notorna laž. Poraženi su teško na lokalnim izborima i sad im se kao melem na ranu stvorila lažna teza o povijesnom revizionizmu i ustašizaciji Hrvatske. Mislim, potpuni nonsens, istaknuo je. 

Plenković: Deveti paket pomoći u pripremi, ciljano za najugroženije

Premijer je govorio i o domaćim temama.

Naime, počele su konzultacije unutar pojedinih ministarstava o novom, devetom paketu pomoći građanima, budući da trenutačni istječe 30. rujna, potvrdio je premijer Plenković.

Građane je štitio od rasta cijena struje i plina i ograničio cijene 70 proizvoda u trgovinama te uključivao jednokratnu pomoć za umirovljenike i potpore za nezaposlene branitelje, poljoprivrednike i javni prijevoz.

- Sutra imamo i uži kabinet i koaliciju i vodstvo stranke tako da ćemo nakon konzultacija i procjena kako da pomognemo najugroženijima, a najugroženijih ima nastojati pomiriti taj fazni proces izlaska iz mjera sa eventualnom ciljnom potporom onima kojim je potrebna. To je cijela filozofija, to je okvir na temelju kojeg su resori dobili zadatak da predlože eventualne mjere iz svoje nadležnosti, rekao je.